Mnogobrojni štovatelji nekadašnjeg doživotnog predsjednika bivše SFRJ Josipa Broza Tita iz svih bivših jugoslavenskih republika doputovali su u ponedjeljak u Beograd odati mu počast i obilježiti 35. obljetnicu njegove smrti.
Pročitajte i ovo
Autobusi iz Makedonije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore od ranog jutra pristižu na plato ispred Muzeja povijesti Jugoslavije na Dedinju, u okviru kojeg je i kompleks Kuća cvijeća, posljednje počivalište Josipa Broza Tita, a stotine građana sa zastavama bivše države i nekadašnjeg Saveza komunista, Titovim fotografijama i odličjima nekadašnje socijalističke Jugoslavije u mimohodu odaju počast polažući cvijeće na njegov grob.
Mnogi od njih okićeni su bedževima s Titovim likom, zastavama, kapama "titovkama", a pojedini su poveli i djecu ili unuke, s pionirskim maramama oko vrata.
Većina posjetitelja priznaje da su "jugonostalgičari", sjećajući se vremena dok je na čelu države bio Josip Broz Tito, uz koje ih, kako vele, "vezuju najljepše uspomene".
Prema službenoj objavi, Tito je preminuo 4. svibnja 1980. u 15.05 sati nakon dužeg liječenja u bolnici u Ljubljani gdje mu je prethodno zbog zdravstvenih komplikacija amputirana noga.
Unatoč brojnim kontroverzijama i prijeporima među povjesničarima i suvremenicima Titova doba, Memorijalni centar Josip Broz Tito i Kuću cvijeća svake godine na dan njegove smrti 4. svibnja te 25. svibnja kad se u bivšoj Jugoslaviji slavio dan mladosti, pohode tisuće ljudi iz bivše SFRJ odajući poštu Titu, kojeg suvremena povijest ubraja među najistaknutije lidere i državnike jedne epohe.
'Tito i Tuđman su najbolje što su Hrvati imali u datim razdobljima'
Titovo se ime, osim uz komunistički i partizanski pokret te antifašističku borbu koja je tijekom Drugog svjetskog rata presudno utjecala na ustroj i postojanje bivše SFRJ, vezuje i uz osnivanje Pokreta nesvrstanih koji je bio svojevrsna ravnoteža između Istoka i Zapada, što je u tadašnjim okolnostima u međunarodnoj politici imalo veliki značaj.
Titovu pogrebu u Beogradu 8. svibnja 1980. godine nazočilo je više od 200 visokih dužnosnika, šefova država ili vlada i visokih izaslanstava iz čak 127 zemalja svijeta.
Glasnogovornica Muzeja povijesti Jugoslavije Ana Radić kaže da svake godine 4. svibnja i 25. svibnja Kuću cvijeća pohodi od 2.000 do 5.000 ljudi, uglavnom s prostora bivše Jugoslavije koji dolaze većinom organizirano u autobusima.
Od 1980. godine Kuću cvijeća je, po službenim podacima, posjetilo više od 17 milijuna ljudi, a tijekom cijele godine najbrojniji su turisti iz zapadne Europe, Amerike, Kine i Japana. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
