Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Matthew Nimetz

Ovaj čovjek 23 godine pokušava riješiti spor oko jedne riječi na Balkanu

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Prošlo je 26 godina od raspada Jugoslavije i nastanka Makedonije. Nova država nije imala službeno, međunarodno dogovoreno ime, zbog grčkih primjedbi na ime Makedonija. I skoro cijelo to vrijeme čovjek po imenu Matthew Nimetz radi na rješavanju problema.

Matthew Nimetz ističe kako nije proveo baš svaki trenutak u proteklih 23 godina razmišljajući o samo jednoj riječi: "Makedonija".

"Vjerojatno sam o tome mislio više nego itko drugi", kaže 78-godišnji američki diplomat. "Ali moram razočarati nekoga tko misli da je to moj redovni posao."

Pročitajte i ovo Vanja Gjorčevska nema je od ponedjeljka Ovo je Vanja (14), nestala je na putu do škole, traže je cijela regija i Interpol: "Zaista mislim da je oteta!" Slika nije dostupna Susret s Gruevskim Pahor ponudio posredovanje u rješenju makedonsko-grčkog spora

Od 1994. godine Nimetz pokušava pregovarati u najčudnijem međunarodnom sporu na svijetu, između Grčke i Makedonije. Grčka tvrdi kako naziv "Makedonija" sugerira da ta zemlja ima teritorijalne ambicije oko pokrajine na sjeveru Grčke. 

Makedonija bi se trebala nazvati "Skoplje", tvrdi Grčka. Makedonija pak tvrdi da je drevnim kraljevstvom Makedonca tada vladao Aleksandar Veliki i da je naziv "Makedonija" očigledan izbor.

Kad je Nimetz počeo raditi na sporu, služio je kao posebni izaslanik američkog predsjednika Billa Clintona, no od kraja 1999. godine bio je osobni izaslanik generalnog tajnika UN-a.

Makedonija je ušla u UN tako što je pristala da se zove Bivša jugoslavenska republika Makedonija za sve službene svrhe, ali to nije bilo trajno rješenje problema i stvorilo je nove poteškoće. "Neki misle da mi samo sjedimo misleći na pridjeve ispred imena Makedonija – poput Nova Makedonija, Gornja Makedonija, ali ovo pitanje ima povijesnu važnost u smislu izgradnje nacije", kaže on Nimetz. 

Grčka se protiv Makedonije bori od 1991. godine, kada je Makedonija proglasila neovisnost. Sljedeće godine milijun Grka krenulo je na ulice u Solunu u znak prosvjeda. Ti su prosvjedi pomogli srušiti premijera zemlje, a njegov zamjenik Andreas Papandreou zabranio je Makedoniji pristup grčkim lukama. Makedonija je "prava i aktualna opasnost za Grčku", tvrdio je.

Nimetz ima iznenađujuće razumijevanje za grčki strah od toga da bi Makedonci mogli jednog dana polagati prava na teritorij Grčke. "Na Balkanu svaka zemlja ima povijest raspadanja ili se u nekom trenutku borila sa susjedima. "Jednom je objasnio spor američkim senatorima, pitajući kako bi se osjećali da Meksiko promijeni ime u Republika Meksiko i Teksas, a zatim je počeo objavljivati povijesne karte koje impliciraju vlasništvo cijelog jugozapadnog SAD-a.

Međutim, on ima jednako razumijevanje za Makedonce. "Kad im Grci kažu: "Došli ste ovdje u 9. i 10. stoljeću, zapravo niste iz ovog kraja. Vi se trebate nazvati Nova Makedonija". To je problem, oni se ne smatraju "novima", smatraju se autohtonima kao i svi."

Unatoč tomu, Nimetz je u početku mislio da će spor završiti brzo. Tako su smatrali i vodeći makedonski političari. "Razgovarao sam o tome s njima i rekli su: 'Vrijeme je za nas, neka se stvari smire i neka promijene neke ljude u vladi.' Ali to baš i nije tako išlo", kaže on.

Predložen je dug popis imena: Nova Makedonija, do Slavo-Makedonija i Republika Skoplje; u jednom trenutku predlagalo se i ime Gornja Republika Makedonija. Ali nijedno još nije prihvaćeno. Čini se da više nema pridruženih pridjeva, ali Nimetz tvrdi kako se sporovi rješavaju kada dođe pravo vrijeme.

"Pogledajte samo Sjevernu Irsku ili ponovno ujedinjenje Njemačke", kaže on. Promjene se mogu dogoditi jer novi čelnici s političkim autoritetom mogu donijeti teške odluke. Ili se ljudi jednostavno mogu iscrpiti neprestanim raspravama. On je optimističan i kaže da je došlo vrijeme da se ovaj spor riješi. Makedonija ima novo vodstvo – socijaldemokrat Zoran Zaev postao je premijer. Ali i zato što Makedonija treba pronaći rješenje kako bi se približila pridruživanju NATO-u i EU.

"To bi im pružilo legitimitet, ekonomske prilike i osjećaj stabilnosti", kaže Nimetz. Također bi moglo olakšati napetosti u zemlji između Makedonaca i Albanaca, koji čine četvrtinu stanovništva. U 2001. godini takve napetosti dovele su zemlju na rub građanskog rata.

Makedonski čelnici obećali su da će bilo koji sporazum ići na referendum. "Jedan od običnih građana u Skoplju jednom mi je rekao: "Kad ustajem ujutro i gledam se u zrcalo, kažem: Makedonac sam. Zar očekujete da možda sutra kažem da sam Novi Makedonac ili Gornji Makedonac?"

"Rekao sam mu da je njegova briga razumljiva, ali da je to pogrešno. Mi samo govorimo o formuliranju naziva ove države u diplomatske svrhe, a to neće utjecati na prosječnu osobu. "Ne pregovaramo o identitetu."

Tijekom cijelog vremena koje je radio na rješavanju spora, postojao je samo jedan trenutak kada je Nimetz ujedinio obje strane. Bilo je to kad je Makedonija postavila brojne statue Aleksandra Velikog u gradovima i imenovala svoju glavnu zračnu luku po njemu, izazivajući ogorčenje u Grčkoj.

"Kada se to dogodilo, rekao sam novinaru iz Skoplja: 'Ne mogu sve to shvatiti jer je Aleksandar Veliki vojskovođa koji je toliko ljudi ubio.' Gotovo sam podnio ostavku."

Nimetz se nedavno sastao s političarima u Skoplju i grčkim ministrom vanjskih poslova. I više je nego jasno da je njegova ljubav prema takvim pitanjima pravi razlog zbog kojeg je mogao raditi na sporu o samo jednoj riječi u proteklih 23 godina, piše BBC.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene