Kao i mnogi drugi, on satima prkosi hladnoći ispred tržnice u Prištini nadajući se da će mu netko ponuditi nekakav jednodnevni posao i da će zaraditi bijednu nadnicu od 15 eura (oko 110 kuna).
Kosovo je 17. veljače 2008. jednostrano proglasilo neovisnost i od tada steklo međunarodno priznanje 110 zemalja, iako se tome Beograd žestoko protivio.
Unatoč tom diplomatskom uspjehu, Kosovo izjeda siromaštvo i korupcija.
Po službenim podacima, nezaposlenost je prošle godine pala na 26 posto, ali stanovnici misle da je to ''frizirana'' brojka. Podaci Svjetske banke govore da je nezaposlenost u posljednje četiri godine u prosjeku bila 42,6 posto.
Trećina od kosovskih 1,8 milijuna stanovnika živi ispod granice siromaštva, a prosječna plaća iznosi 360 eura (oko 2700 kuna). Prije devet godina Kosovo je imalo 300.000 stanovnika više.
Više od 300 kosovskih Albanaca pridružilo se džihadistima u Siriji i Iraku, ali analitičari misle da tome nije uzrok samo radikalna islamizacija nego i siromaštvo. Isti razlog koji mlade Albance potiče na iseljavanje u zapadnu Europu, češće ilegalno nego legalno.
"Nijednog osmijeha"
"Pogledajte im lica. Nijednog osmijeha", kaže politički analitičar Ramush Tahiri pokazujući na skupinu mladih na glavnom gradskom trgu Majke Terezije. "Nijedan njihov san nije se ostvario".
"Kosovo mora osigurati perspektivu svojim građanima kako bi ostali u zemlji, sprječiti socijalne i druge krize koje ih prisiljavaju da rješenja traže drugdje", rekao je premijer Isa Mustafa. Tvrdi da njegova vlada čini sve što može da privuče strana ulaganja.
Vodeći list u zemlji Koha Ditore piše, međutim, da vlada nije došla ni blizu toga da ispuni očekivanja mladih.
Normalizacija odnosa sa Srbijom u tome je očito nužan korak. Razgovori Beograda i Prištine traju od 2011. i polako napreduju iako se tenzije bude s vremena na vrijeme.
Iako odnosi znaju biti napeti, Kosovo i Srbija nikada nisu prestali trgovati.
Ne računajući unosno krijumčarenje, Srbija je prošle godine na Kosovo izvezla robe u vrijednosti 400 milijuna dolara, uglavnom hrane. Kosovski izvoz u Srbiju istodobno je iznosio 40 milijuna eura, što je za četiri milijuna više nego izvoz "velikoj sestri" Albaniji.
Endemska korupcija
Drugi problem razvoju je endemska korupcija koja seže i do vlasti. Kosovo je na listi percepcije korupcije Transparency Internationala rangirano na 95. mjestu od 176 zemalja.
Ekonomist Mehmet Gjata kaže da Kosovo ne može postati funkcionalna zemlja dok ne razvije gospodarstvo sposobno za rješavanje problema visoke nezaposlenosti i siromaštva. "A činjenica da imamo nenormalno bogatu elitu pokazuje da vladi ekonomski razvoj nije prioritet", naglasio je.
Ahmeti ne skriva razočarenje. "Nisam očekivao da će neovisno Kosovo postati Amerika. Ali nisam niti očekivao da ću morati brinuti o tome kako da prehranim obitelj". (Hina)
