456705
456705
456705
456705
456705

GODINU DANA OD NAPADA Što je otkrila policija i koliko se Francuska promijenila?

  • , 11.11.2016., 07:54
  • Autor:
  • komentara

Godinu dana nakon što su džihadisti u Parizu ubili 130 ljudi i traumatizirali cijelu francusku naciju, istražitelji su identificirali većinu počinitelja, uhitili osmoricu muškaraca i složili u cjelinu glavne elemente urote.

 
 
 
 
Godinu dana od napada u Francuskoj (Foto: dnevnik.hr)
Godinu dana od napada u Francuskoj (Foto: dnevnik.hr)

Ključni urotnik otkriven je tek ovoga tjedna, a tužitelji kažu da znaju i tko je organizator, samo zasad ne žele otkriti njegovo ime.

Devetoro poznatih napadača i četvoro pomagača je ubijeno, dok je osmoro osumnjičenih u zatvoru u Francuskoj i još šestoro u drugim državama, uključujući dvojicu u Belgiji gdje su napadi osmišljeni.

Salah Abdeslam, jedini preživjeli iz zapovjednog lanca, ključni je osumnjičenik, ali odbija surađivati s francuskim istražiteljima.

To je ono što je zasad poznato o napadačima, mreži njihovih pomagača i načinu djelovanja u pokolju za koji je odgovornost preuzela Islamska država (IS).

Bombaši sa stadiona

Napadi su počeli na nacionalnom stadionu Stade de France. Identificiran je samo jedan od trojice bombaša samoubojica koji su se raznijeli pred stadionom usmrtivši jednu osobu: to je bio Bilal Hadfi, dvadesetogodišnji francuski državljanin koji je živio u Belgiji i borio se za IS u Siriji.

Ostala dvojica imale su lažne sirijske putovnice s kojima su u listopadu kao izbjeglice ušli u Grčku. IS je naknadno objavio da su Iračani.

Napadači na barove i restoran

Trojica islamista, uključujući jednog od vođa operacije Abdelhamida Abaaouda (28) i njegova bratra Brahima, otvorili su paljbu na kafiće i restorane ubivši 39 ljudi.

Brahim se potom raznio, a Abaaoud, ozloglašeni belgijski džihadist marokanskog porijekla koji je bio na međunarodnoj tjeralici, pobjegao je.

Taj islamistički radikal poznat u Siriji, koji je već imao ulogu u nekoliko osujećenih napada u Francuskoj, ubijen je u velikoj policijskoj akciji u sjevernom predgrađu Pariza Saint-Denisu 18. studenoga.

Treći napadač, Belgijac marokanskih korijena, Chakib Akrouh (25) raznio se tijekom racije u Saint-Denisu.

Napadači na Bataclan

Trojica francuskih napadača, a svi su neko vrijeme proveli u Siriji, izazvala su najveće krvoproliće te večeri kada su upali u koncertnu dvoranu Bataclan i ubili 90 ljudi.

Foued Mohamed-Aggad (23) bio je član grupe koja je iz Strasbourga otišla u Siriju 2013.

Ostala dvojica bila su 28-godišnji bivši vozač autobusa Samy Amimour i Omar Islail Mostefai (29). Obojica su iz okolice Pariza i bili su poznati radikali.

Dvojica napadača na Bataclan raznijela su se, a trećeg su ustrijelili policajci.

Briselska veza

Istraga je ubrzo pokazala vezu napadača s Bruxellesom, no tek su napadi na belgijsku prijestolnicu 22. ožujka pomogli policiji da zaokruži cijelu sliku.

Belgijski su istražitelji neposredno nakon napada pronašli laptop s datotekom "13. studeni" u kojem se nalazila korespodencija organizatora akcije. Još dvije ticale su se planiranih, ali neostvarenih napada.

IS je objavio da su braća El Bakarooui, koji su se raznijeli u napadima u Bruxellesu, bili u središtu "svih priprema" pariškog krvoprolića.

Policija ih je tražila zbog povezanosti s Abdeslamom prije napada u Bruxellesu.

Čovjek koji je izradio bombe za napade iz studenoga Najim Laachraoui raznio se u briselskom zločinu.

Osumnjičen je da je iz Bruxellesa koordinirao napade zajedno s četvrtom osobom Mohamedom Belkaidom, kojeg je policija ubila u akciji 15. ožujka u belgijskoj prijestolnici.

Belgijske vlasti drže Mohameda Abrinija, Abdeslamova suradnika koji je u zračnoj luci u Bruxellesu ostavio putnu torbu s bombom i pobjegao s lica mjesta.

Abdeslamova šutnja

Abdeslam i dvojica suradnika koja su ga pokupila nakon napada vratili su se iste noći u Belgiju, prošavši tri kontrolne točke francuske policije.

Naposlijetku je uhićen 18. ožujka u belgijskom glavnom gradu, četiri dana prije tamošnjih napada.

Kao posljednji preživjeli iz pariškog odreda smrti, taj čovjek leži na potencijalnom zlatnom rudniku informacija, no otkako je u travnju prebačen u Francusku brani se šutnjom.

Abdeslam i njegov brat Brahim pomogli su u planiranju pariških napada i bili su povezani s Abaaoudom koji je nekim napadačima pomogao da dođu u Europu.

Vjeruje se da je Abdeslam unajmio automobile u sobe koji su koristili džihadisti u Parizu.

Nakon što je dovezao trojicu napadača na stadion, vjeruje se da je odustao od plana da se sam raznese, no možda je to planirao izvesti na nekom mjestu na sjeveru Pariza u napadu do kojeg nikad nije došlo.

Nedostupni "mozak" operacije

Istražitelji su u utorak objavili da su došli do prijelomnog trenutka istrage identifikacijom belgijsko-marokanskog džihadista stacioniranog u Siriji kao osobe koja je isplanirala pariške napade.

Oussama Atar, 32-godišnji pripadnik IS-a, već je tražen zbog veza s napadima u Bruxellesu.

Atar, poznat kao "Abu Ahmad" deset je godina na radaru europskih sigurnosnih službi.

Osumnjičen je da je iz Sirije prebacio dvojicu napadača na stadion i jednog alžirskog džihadista uhićenog u Austriji.

Istražitelji su na računalu u Bruxellesu našli audiosnimke razgovora između Abu Ahmada i članova pariškog terorističkog tima.

Agenti znaju i tko je "glavni mozak" operacije, ali identitet mu zbog istrage ne otkrivaju, rekao je čelnik francuske tajne službe DSGE Bernard Bajolet u parlamentu u svibnju.

Koliko se Francuska promijenila nakon napada u Parizu?

Pred barom Carillon, gdje je cvjetni tepih prije godinu dana prekrivao tragove krvi, stolovi su prepuni stalnih gostiju iz obližnje pariške hipsterske četvrti.

Piće, cigarete i smijeh daju naslutiti da se život vratio u normalu nakon napada 13. studenoga 2015. kada je kafić crvenog pročelja izrešetan mecima.

Nasuprot njemu je restoran "Mala Kambodža" koji se također oporavlja od napada esktremista Islamske države (IS) koji su ubili 130 ljudi divljajući po francuskoj prijestolnici.

No ispod tog površinskog dojma normalnosti i prkosa, neki vlasnici trgovina i kafića u Carillonu pokazuju nervozu koja se osjeća diljem duboko izmijenjene zemlje.

Helene Labecque, 40-godišnjakinja koja radi u obližnjoj trgovini, kaže da se na prvi pogled ništa nije promijenilo. "Barovi su puni, ljudi se vesele. Ne bi ni pomislili što se ovdje zapravo dogodilo", rekla je.

No dodaje da scene krvoprolića ne može izbiti iz glave. "Nema nijedne noći da ne dođem u Carillon i ne mislim na to", kaže Helene.

I u tome nije usamljena, brojni Parižani kažu da se često sjete tih grozota dok sjede u kafićima i restoranima.

Nacionalnu traumu izazvali su gotovo regularni džihadistički napadi u Francuskoj - na satirički magazin Charlie Hebdo u siječnju 2015., prošlog studenoga u Parizu i ovoga ljeta u Nici.

U međuvremenu je niz IS-ovih napada, od ubojstva svećenika u crkvi do smrtonosnog napada na policajca i njegovu suprugu, pojačao dojam života u zemlji pod opsadom.

A osjećaju izdaje pridonijela je činjenica da su pariški napadači većinom bili mladići iz Francuske i Belgije.

Neki stanovnici pariške prijestolnice ne usude se koristiti javni prijevoz. Mogućnost ponavljanja sličnih napada tema je za večerom. Policijske sirene i uhićenja dio su svakodnevice.

"Mi smo u ratu", rekao je predsjednik Francois Hollande na izvanrednoj sjednici parlamenta, četiri dana nakon pariških napada.

Opipljiv podsjetnik na to su vojnici koji pod punom spremom patroliraju turističkim atrakcijama i pred javnim zgradama.

Vijest objavljena krajem ljeta da će djeca u školama morati simulirati bijeg od terorističkog napada nije nimalo pridonijela tome da se njihovi roditelji osjećaju sigurnije pred tom realnom prijetnjom.

Previše ili premalo sigurnosti?

Sučena s mogućim novim napadima, francuska država poduzela je odlučne korake - pojačala vojne snage koje se s IS-om bore u Siriji i Iraku i uvela oštre mjere protiv ekstremista na domaćem terenu.

Hollande je nakon napada proglasio izvanredno stanje koje je još na snazi, što znači da policija može noću upadati u stanove i kuće, lakše pritvarati osumnjičenike i djelovati bez sudskog nadzora.

Džamije u kojima se širio govor mržnje zatvorene su, a za trajanja izvanrednih mjera izvedeno je više od 4000 racija protiv radikala, često noću.

No, tek svaka osma rezultirala je uhićenjem, a parlamentarno povjerenstvo koje nadzire izvanredno stanje ocijenilo je da je ono "korisno, ali ograničenog dometa".

Koalicija međunarodnih udruga za zaštitu ljudskih prava bila je puno oštrija, zaključivši u lipnju da je učinjena "velika šteta individualnim slobodama".

Osim toga, izvanredno stanje dovelo je do "jačanja već postojeće stigmatizacije dijela stanovništva", zaključili su aktivisti misleći na zajednicu od pet milijuna francuskih muslimana.

Osnažene su i ovlasti sudaca koji ekstremiste osuđene zbog terorizma mogu osuditi na do 30 godina zatvora, u odnosu na ranijih maksimalno deset godina.

Broj terorističkih predmeta na sudovima utrostručio se ove godine na 350, prema 126 lani ili 26 godine 2013.

Optuženi teroristi se u zatvorima drže u samnicama kako bi se spriječila indoktrinacija ostalih zatvorenika.

Sociolog Michael Wieviorka kaže da se u francuskom društvu razvija nova linija podjela uoči predsjedničkih izbora iduće godine. S jedne strane je "zauzimanje za više sigurnosti i više izvanrednih mjera", a s druge su "oni koji zagovaraju vladavinu prava i individualne slobode", kaže on.

To se podudara s tradicionalnim političkim podjelama u kojima Hollandeova socijalistička vlada kaže da je država iscrpila svoj sigurnosni arsenal, a konzervativni favoriti izbora Alain Juppe ili Nicolas Sarkozy traže još veće ovlasti snaga sigurnosti, više policije na ulicama i više zatvora.

Sarkozy je otišao tako daleko da je predložio zatvaranje svakog za koga policija posumnja da bi mogao biti radikal, čak i ako nije počinio nikakvo kazneno djelo.

"Francusko društvo je u stanju neviđenom od Drugog svjetskog rata", ocjenjuje sociolog Gerome Truc, autor knjige o pariškim napadima.

"To nije ni rat ni mir. Trebat će neko vrijeme da krenemo dalje i suočimo se sa svim posljedicama", dodao je. (Hina)

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se