Krim će se, ako je suditi prema dosadašnjim najavama i rezultatima jučer održanog referenduma, na kojem se više od 95 posto glasača opredijelilo za izlazak iz Ukraine i priključenje Rusiji, pretežno financirati iz proračuna Rusije.
Prema podacima koje je u Moskvi dostavio predstavnik vlade Krima, do kraja 2014. Krimu će biti nužno potrebno - da bi potpuno pokrio planirane proračunske rashode - oko 30 milijardi rubalja, ili po trenutnom tečaju, oko 800 milijuna dolara, prenosi B92.
Preko 96 posto birača odlučilo: KRIM JE RUSIJA!
U Ministarstvu financija Rusije još nisu napravljeni precizni izračuni o izdacima za potrebe Krima, ali stručnjaci na koje se pozivaju Vedomosti, tvrde da će već 2014. biti potrebno trostruko više novca za nekadašnji "dragulj ruske carske krune" nego što to sada priznaju dužnosnici u Moskvi.
Analitičarka kompanije S&P Karen Vartapetov smatra da će Moskva morati, prije svega, "iskeširati" oko 38 milijardi rubalja (više od 800 milijuna dolara) kako bi podigla razinu plaća i mirovina oko 1,9 milijuna stanovnika Krima, do ruskog prosjeka. Vartapetov navodi da su prosječni prihodi po glavi stanovnika Krima 2013. bili približno 10,8 tisuća rubalja, ili oko 3,5 tisuće manji nego u Rusiji.
Čak i najsiromašnije regije Rusije, kao što su Sjeverna Osetija, Ivanovska i Tambovska oblast, dobivali su 2013. toliko sredstava iz ruskog federalnog budžeta da su mogli podići prosječanu razinu prihoda svojih stanovnika na oko 30 tisuća rubalja.
Analize pokazuju i da će Rusija morati iz svog federalnog proračuna izdvojiti godišnje oko 50 milijardi rubalja, ili više od 1,5 milijardi dolara samo za isplatu mirovina na Krimu. Prosečna primanja umirovljenika na Krimu sada su duplo niža, nego u njihovih kolega iz Ruske Federacije, a suradnik ruskog ekonomskog Gajdar instituta Vladimir Nazarov upozorava i da među 600 tisuća krimskih umirovljenika ima mnogo vojnih umirovljenika s pravom na poseban dodatak na redovnu mirovinu.
Najveće troškove za obnovu "potpuno zapuštenog Krima" Moskva će imati, kako navode ruski mediji, za obnovu istrošene infrastrukture tog poluotoka. Neki od najbogatijih ruskih oligarha već su najavili spremnost na investicije u krimske projekte, ali nitko od vladinih dužnosnika u Moskvi još nije priopćio o kojoj količini ulaganja se radi u strateški važnu pokrajinu, gdje se nalazi i sjedište ruske Crnomorske flote.
Prema ocjeni stručnjaka ta bi ulaganja mogla premašiti i gigantske troškove od 50 milijardi dolara za izgradnju objekata korištenih tijekom ZOI-ja u Sočiju.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
