NIKADA NIJE SPOMINJAO SVOJ HEROJSKI ČIN Spasio tisuće ljudi od sigurne smrti

Kineski diplomat umro u dobi od 96 godina, a svoju tajnu o spašavanju Židova iz Austrije poveo sa sobom u grob.

Pročitajte i ovo Istraga u tijeku Ubojstvo u Beču: U stanu pronađen izboden muškarac, uhićeni Hrvat i Srpkinja HELIKOPTERI I GORSKI SPASIOCI Dramatična akcija spašavanja u Austriji: Lavina zatrpala tri skijaša

tri vijesti o kojima se priča KINA I JAPAN Sukob se pogoršava: "To signalizira potencijalni napad" Oglasila se premijerka Snažan potres pogodio Japan, osjetio se i u Rusiji: Izdano upozorenje, cunami pogodio dijelove zemlje, evakuacija u tijeku Prikupljanje potpisa Peticija za zabranu molitelja na trgovima već skupila impresivan broj potpisa: Oglasili se Vitezovi

Ho Feng Shan nikada nije spominjao svoj herojski čin, čak ni svojoj supruzi ni djeci. Naime, od 1938. do 1940. godine, Ho, tada konzul kineske vlade u Beču, spasio je tisuće Židova od holokausta, piše CNN.

Kada su Židovi u očaju tražili vize kako bi pobjegli od nacizma, Ho je izdao tisuće viza - u suprotnosti s onim što su mu rekli nadređeni. Vjerojatno nikada neće biti poznat točan broj spašenih života, ali ako je suditi po broju viza pretpostavlja se da je spasio na tisuće.

Spasio više od 5.000 Židova

Hoa često zovu 'kineski Schindler' prema industrijalcu Oskaru Schindlera koji je spasio 1.200 Židova tako što ih je zapošljavao u svojoj tvornici u Poljskoj. 'Vjeruje se da je Ho spasio više od 5.000 života. On je vjerojatno prvi diplomat koji je poduzeo neke akcije da se spase Židovi', kaže Xu Xin, profesor i vodeći stručnjak za židovske studije na sveučilištu Nanjing dodajući da su se Vlade bojale izdavati Židovima vize jer nisu željeli razljutiti naciste.

'Rekli su mi - ti si sada taj broj. Nemoj ga nikada zaboraviti jer inače ne postojiš'

Kada su konfiscirali prostorije u kojima se nalazila ambasada jer je prostor bio u vlasništvu Židova, Ho je otvorio ured u drugoj zgradi plaćajući najam iz svog džepa te nastavio izdavati vize. 'To je bilo u skladu s njegovim karakterom', rekla je Manli Ho, njegova kćer.

Vize koje je Ho davao bile su za Šangaj, otvorenu luku bez kontrole imigranata, koju je tada bila okupirala japanska vojska. Kao rezultat toga, svi su ondje mogli ući bez vize. Za Židove je problem bio izaći iz Austrije i stoga im je Ho izdavao dokument kojim bi, kada bi stigli u Šangaj, putovali većinom dalje u neku drugu državu, mahom u SAD, Palestinu i Filipine.

Vrlo se brzo u židovskoj zajednici pročula vijest o Šangaju. Među onima koji su dobili tu vizu, bio je i 17-godišnji Eric Goldstaub te 20 ostalih članova njegove obitelji. Čim su nacisti ušli u Austriju, on je počeo kucati na vrata različitih ambasada tražeći vizu. Međutim tek nakon 50 veleposlanstva dobio je traženi list papira. Bila je to viza za Šangaj.

'Donesite nam putovnice i izdat ćemo vam vize'

'Kakvo me iznenađenje dočekalo. Ljubazan prijam, prijateljski osmijeh i rečenica: Donesite nam vaše putovnice i izdat ćemo vam vize za svoju zemlju', napisao je Goldstaub u svojim memoarima. Umro je u 91 godini, 2012. u Torontu.

'Ako pogledate samo naše obiteljsko stablo, bez dr. Hoa, mnogi životi danas ne bi postojali', rekao jedan od Goldstaubovih potomaka.

Šangaj je bio Noina Arka i ondje je bilo 25.000 izbjeglica Židova koji su bježali pred nacistima. 1943. japanski okupatori ogradili su jedno područje poznato pod nazivom Židovski geto i natjerali Židove da se ondje presele. Život je na tom prostoru bio težak, opisali su povjesničari. Mnogo je ljudi živjelo na malom prostoru u nesanitarnim uvjetima te im je prijetilo protjerivanje.

Geto pretvorili u uspješan gradić

Unatoč tome, Židovi su uspjeli pokrenuti svoje poslove i napredovati kao zajednica. Ubrzo je geto počeo izgledati poput tipičnog austrijskog gradića, jer je imao kafiće, trgovine, noćne klubove. Osnovana je kazališna skupina i orkestar, sportski timovi... Čak su izdali i pojedine časopise.

Ho je odrastao u Kini, u siromašnoj obitelji bez oca. Budući da je rijetko govorio o događajima u Beču, široj javnosti nije bilo poznato kako je spašavao Židove. Njegova je priča slučajno otkrivena, kada je njegova kćer napisala osmrtnicu u kojoj je spomenula i kako se suprotstavljao Gestapu koji ga je imao na nišanu dok je spašavao svoje prijatelje Židove. To je bila jedina ratna priča koju joj je ispričao. Pročitavši osmrtnicu objavljenu u novinama, nazvali su je iz Židovskog muzeja u Šangaja te je tako i ona kao i šira javnost saznala humanu ulogu Hoa u Beču.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook