Smanjenom konzumacijom mesa i povećanim unosom voća i povrća, u svijetu bi se spriječilo nekoliko milijuna smrti na godinu do 2050., znatno bi se smanjile emisije plinova s učinkom staklenika i uštedjele bi se milijarde dolara za zdravstveni sektor i borbu protiv klimatskih promjena.
Pročitajte i ovo
Nova znanstvena studija objavljena u Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America prva je koja je istodobno procjenjivala učinke prehrane bazirane na vegeterijanstvu na zdravstveni sektor te općenito na svijet.
Izvor problema - neuravnotežena prehrana
Neuravnotežena prehrana odgovorna je za velik dio zdravstvenih tegoba diljem svijeta, a naš sustav prehrane proizvodi više od četvrtine plinova s učinkom staklenika, kaže voditelj znanstvene studije Marco Springmann iz programa Oxford Martin Programme on the Future of Food.
„Ono što jedemo uvelike utječe na naše zdravlje i na svjetski okoliš“, kaže Springmann.
Znanstvenici su proučavali četiri modela prehrane - uobičajeni, vegetarijanski, veganski te zdravu prehranu s općim smjernicama o preporučenim količinama voća i povrća i ograničenim unosom crvenog mesa, šećera i kalorija.
Čak i prehrana s tim općim smjernicama mogla bi spasiti 5,1 milijuna smrti na godinu sve do 2050. Veganska prehrana, koja isključuje konzumaciju svih životinjskih proizvoda uključujući jaja i mlijeko, spasila bi od smrti čak 8,1 milijuna ljudi.
Kad je riječ o klimatskim promjenama, ako bi se svijet vodio tim smjernicama o zdravoj prehrani, emisije plinova s učinkom staklenika smanjile bi se za 29 posto, dok bi vegetarijanska prehrana te emisije smanjila za 63 posto, a veganska za 70 posto.
Velike uštede
Nadalje, promjene prehrane uštedjele bi od 700 milijarda do 1000 milijarda dolara na godinu za liječenje i bolovanje dok bi ekonomska korist od smanjenja emisija stakleničkih plinova donijela uštedu od 750 milijarda dolara, tvrdi studija.
Znanstvenici su otkrili da bi se tri četvrtine svih koristi proizašlih iz takvih promjena prehrane ostvarile u zemljama u razvoju, a ako bi se mjerio učinak po glavi stanovnika on bi bio najveći u razvijenim zemljama gdje se jede najviše mesa i gdje je najprisutniji problem pretilosti.
Studija se bavi i regionalnim razlikama te savjetuje kakve bi intervencije najviše odgovarale pojedinoj regiji. Tako bi manja konzumacija crvenog mesa polučila najveći učinak u istočnoj Aziji, na Zapadu te u Latinskoj Americi, a povećan unos voća i povrća smanjio bi smrtnost u Južnoj Aziji i subsaharskoj Africi.
Manji unos kalorija značio bi manje predebelih ljudi, a to bi snažno poboljšalo zdravlje stanovnika istočnog Mediterana, Latinske Amerike i zapadnih zemalja.
No provedba tih promjena ne bi uopće bila lagana. Da bi se prešlo na prehranu koja se drži općih preporuka o zdravoj prehrani trebalo bi za 25 posto povećati konzumaciju voća i i povrća u cijelom svijetu te za 56 posto smanjiti unos crvenog mesa.
Svo stanovništvo u svijetu trebalo bi konzumirati 13 posto manje kalorija.
„Ne očekuje se da svatko postane vegan“, kaže Springmann te dodaje da bi već "zdravija i ekološki održivija prehrana mogla bi biti korak u pravom smjeru". (Hina)
