455487
455487
455487
455487
455487

UPOZORENJE ZNANSTVENIKA Europa više neće izgledati ovako

Globalno zatopljenje poremetit će sredozemnu regiju više od bilo kakvih suša ili toplinskih udara u zadnjih 10 tisuća godina, a dijelovi južne Europe do kraja stoljeća će postati pustinje, objavili su znanstvenici.

 
 
 
 
Otok Burano pored Venecije (Foto: Thinkstock)
Otok Burano pored Venecije (Foto: Thinkstock)

Prosječna temperatura u regiji već je narasla za 1,3 stupnjeva Celzija od kraja 19. stoljeća, znatno iznad 0,85 stupnjeva koliko je svjetski prosjek, stoji u istraživanju kojeg je vodilo francusko sveučilište Aix-Marseille.

Klimatske promjene uzrokovane čovjekom "vrlo će vjerojatno izmijeniti ekosustave na Sredozemlju na način koji je bez presedana" u proteklih 10 tisuća godina ako vlade uskoro ne smanje emisije stakleničkih plinova, napisali su znanstvenici u časopisu Science.

Pustinje bi se mogle proširiti južnom Španjolskom i Portugalom, sjevernim dijelovima Maroka, Alžira i Tunisa, te u drugim regijama poput Sicilije, južne Turske i dijelova Sirije, navodi se u članku.

Vegetacija tih regija, poznatih po borovima, maslinama i hrastovima, također će se dramatično izmijeniti.

Prošle se godine u Parizu oko 200 vlada dogovorilo kako će ograničiti rast prosječne svjetske temperature na "znatno ispod" 2 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a ta brojka bi idealno trebala biti 1,5 stupnjeva. Vlade će se idućeg mjeseca ponovno sastati u Maroku kako bi razmotrile svoj dogovor.

Osjetljivo Sredozemlje

Sredozemlje je osjetljivo na globalno zatopljenje dijelom zbog atlantskih oluja za koje se smatra da će se pomaknuti prema sjeveru, zbog čega će biti više sunca i manje kiše.

Cilj od samo 1,5 stupnjeva rasta temperature osigurao bi da sredozemni ekosustavi ostanu u granicama proteklih 10 tisuća godina, stoji u istraživanju. Debata o rezanju emisija je hitna "zbog tih osjetljivih regija", smatra voditelj istraživanja Joel Guiot s francuskog sveučilišta.

Znanstvenici su rekonstruirali prijašnje klime proučavajući pelud u slojevima blata u jezerima. Tako primjerice hrastova pelud znači vlažnu i umjerenu klimu, dok ona od smreke i jele naznačuje hladnija razdoblja, rekao je Guiot.

Neki topli periodi i suše kroz povijest su se poklapale s razdobljima društvrnih promjena, kao oko 1400. kad je velik broj ljudi u Otomanskom carstvu napustilo neproduktivne farme i postalo nomadima.

Prošle je godine jedna studija objavljena u listu američke Akademije znanosti istaknula kako postoje dokazi da je klimatska promjena koju je uzrokovao čovjek mogla doprinijeti suši između 2007. i 2010. koja je bila jedna od faktora pokretanja građanskog rata u Siriji. (Hina)
 

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se