Izravni izbori za Europski parlament prvi put su održani 1979., kada je glasovalo 61,99 posto birača. Od tada izlaznost birača stalno opada iako su u međuvremenu ovlasti Europskog parlamenta znatno porasle. Na drugim izborima 1984., glasovalo je 58,98 posto, godine 1989. 58,41 posto, 1994. godine 56, 67 posto, 1999. godine 49, 51 posto i 2004. 45,47 posto birača. Zadnja birališta zatvaraju se u 22.00 sata kada će se objaviti konačni rezultati odaziva birača kao i rezultati glasovanja. Oko 375 milijuna stanovnika EU-a ima pravo glasa na izborima za Europski parlament. Izbori su počeli u četvrtak kada su glasovali Britanci i Nizozemci, u petak su glasovali Irci, a u subotu Slovaci, Maltežani, Ciprani i Latvijci. Česi i Talijani glasovali su dva dana, a sve ostale zemlje članice u nedjelju.
Pročitajte i ovo
Izlazne ankete: Stranke desnog centra u vodstvu
Demokršćanske i pučke stranke u vodstvu su na izborima za Europski parlament, pokazuju u nedjelju izlazne ankete nakon zatvaranja birališta u zemljama članicama EU-a. U nedjelju se izbori održavaju u 19 zemalja članica, a u prethodna tri dana održani su u osam prestalih. Zadnja birališta zatvorit će se oko 22 sata, nakon čega će biti objavljeni preliminarni rezultati. U Njemačkoj, najmnogoljudnijoj članici Uniji, koja daje 99 od 736 zastupnika u Europskom parlamentu, u vodstvu su kršćanski demokrati kancelarke Angele Merkel s oko 38 posto ispred socijaldemokrata koji su dobili oko 21 posto, pokazuju izlazne ankete. U Francuskoj, koja ima 72 zastupnika u EP-u, u vodstvu je degolistička stranka UMP, predsjednika Nicolasa Sarkozya s oko 28 posto glasova ispred socijalista koji bi trebali dobiti oko 17 posto, pokazuju izlazne ankete.
Laburiste čeka veliki poraz
Vladajuće laburiste u Velikoj Britaniji, gdje su izbori održani u četvrtak, čeka veliki poraz i mogli bi završiti kao treća stranka iza konzervativaca i male stranke UKIP, koja traži izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije. Austrijski narodnjaci bi prema izlaznim anketama trebali dobiti 29,7 posto, dok socijalisti dobivaju 23,9 posto glasova. U Grčkoj je glavna oporbena stranka, socijalistički PASOK s 37 posto glasova ispred vladajuće Nove demokratske stranke s oko 34 posto.
Janša bolji od Pahora
Oporbena Slovenska demokratska stranka Janeza Janše osvojila je prema izlaznim anketama između 26,5 i 31,6 posto glasova, a s tim rezultatom mogu imati dva do tri zastupnika od ukupno sedam koliko ih Slovenija ima Europskom parlamentu. Vladajući Pahorovi socijaledmokrati imaju između 18,2 i 21,5 posto glasova čime su osigurali dva zastupnička mjesta. Izlazak birača očekivano je nizak i vjerojatno će biti sličan prethodnim izborima 2004. godine, kada je glasovalo 45,6 posto birača. Od prvih izravnih izbora 1979. godine moć Europskog parlamenta stalno raste, a istodobno odziv birača stalno pada.
