Irak: 'Ako je to rezultat demokracije, ne hvala'

Američki predsjednik Barack Obama, koji treba u utorak održati govor o Iraku što će ga prenositi televizije, u svojem je tjednom obraćanju najavio kraj borbene misije. ‘Kao kandidat za predsjednika, obećao sam završiti ovaj rat. Kao predsjednik to i činim’, rekao je i dodao ‘Vratili smo kući više od 90.000 vojnika otkako sam preuzeo dužnost’. Preostalih 49.700 američkih vojnika zaduženih za savjetovanje i pomoć iračkoj vojsci, trebali bi napustiti zemlju do kraja 2011.

tri vijesti o kojima se priča Objavljeni detalji Sin poznate hrvatske pjevačice završio u istražnom zatvoru: Napao indijske dostavljače, ukrao im bicikle i novac "učinimo Europu velikom" Trump ima novi plan: Ove četiri države želi odvojiti od Europske unije! HO! HO! HO! Evo kolike će božićnice dobiti zaposleni u državnim tvrtkama: Neki se vesele, neki hvataju za glavu

>> Obama: Irak je suveren, rat se bliži kraju

Bijela kuća zadnjih je mjeseci isticala da su Iračani sposobni preuzeti skrb za sigurnost svoje zemlje, ali i da će im SAD nastaviti pomagati. Washington će i nakon potpunog povlačenja iz Iraka ostati dugoročno angažiran u Iraku, poručio je američki potpredsjednik Joe Biden. ‘Rat nije gotov’, opasnosti još postoje i sve ‘dok i posljednjega vojnika ne izvučemo odavde, naše obveze ne prestaju’, rekao je američki vojni zapovjednik u Iraku, general Raymond Odierno.

Vraćaju se bude li potrebno

Bude li potrebno SAD će se vratiti u borbene operacije, naglasio je. No Irak je posljednjih tjedana izložen nizu napada u kojima je ubijeno više desetaka ljudi. Samo u proteklom tjednu više od 60 ljudi je ubijeno, ponajviše policajaca, a više od 300 ranjeno u nizu napada. Ti napadi dozivaju u sjećanje najgore trenutke u 2006. i 2007., kada je pobuna bila na vrhuncu i svakog mjeseca pogibalo je 2.000 ljudi u sektaškom nasilju između sunita i šijita ili u napadima pobunjenika.

Od početka 2010., 300 Iračana svakog mjeseca umire nasilnom smrću. Glasnogovornik Bijele kuće Bill Burton komentirao je to riječima kako ‘nažalost, ima onih koji žele da napori u Iraku ne uspiju pa će se nasilje zacijelo nastaviti’, ali je rekao da je ‘općenito, nasilje u padu’. Irački premijer Nuri al-Maliki optužuje Al Kaidu i članove bivše stranke Baas da žele potkopati povjerenje naroda u spremnost iračkih sigurnosnih snaga.

Nesposobni formirati Vladu

Analitičari, međutim, upozoravaju da su političku krizu izazvale političke stranke nesposobne formirati Vladu šest mjeseci od izbora. Ni premijer Al-Maliki, kojemu je istekao mandat, niti bivši šef vlade Iyad Alavi nisu uspjeli oformiti većinsku koaliciju u parlamentu. I dok Al-Maliki tvrdi da su napadi zadnji trzaji pobunjenika u agoniji, mnogi Iračani kažu da je nemogućnost formiranja vlade posljedica osobnih ambicija političkih vođa.

Michael O'Hanlon, stručnjak za Irak pri Brooking Institution u Washingtonu uvjeren je da budućnost zemlje ne ovisi o vojnicima na terenu već o političkoj volji. ‘Ne bude li brzo stvorena vladina koalicija, mnoge rane vezane uz sektaške sukobe (između sunita i šijita) mogle bi se opet otvoriti’, rekao je. U odgovoru na pitanje je li američka intervencija u Iraku pomogla da demokratski proces zaživi u regiji, stručnjaci su podijeljeni.

Bolan put formiranja iračke vlade morat će dovesti do poboljšanja ‘i to je velika etapa u dobrome smjeru, ne samo za Irak već i za regiju’, drži Marina Ottaway iz Carnegie Endowmnet for International Peace. Stephen Biddle, stručnjak iz Vijeća za međunarodne odnose, kaže kako je prerano ocjenjivati je li demokracija uhvatila korijena u Iraku, ali upozorava na negativan domino efekt u regiji. ‘Mnogi koji su težili demokraciji u regiji, pogledat će na Irak i reći 'ako je to rezultat demokracije, ne, hvala'.