Slanje hrvatskih vojnika neće se dogoditi u idućih mjesec dana, niti idućih pola godine, jer je zasad o rokovima teško govoriti i oni se tek moraju dogovoriti, izvještava iz Varšave reporterka Dnevnika Nove TV Ivana Pezo Moskaljov. Bit će to najvjerojatnije krajem 2017. ili čak početkom 2018. godine.
Pročitajte i ovo
Hrvatska je izrazila svoju spremnost, što je i pokazala na najvećoj vojnoj vježbi upravo u Poljskoj, koja je dodatno narušila ionako već zategnute odnose između Zapada i Kremlja. No, odluku mora potvrditi i Hrvatski sabor.
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović poručila je da Hrvatska spada u one zemlje unutar NATO saveza, koje se "nisu baš previše iskazale kad je riječ o ulaganju u obranu i sigurnost". No po pitanju slanja vojnika izvan Hrvatske, kaže da očekuje konsenzus u Hrvatskoj.
"Da, naravno, očekujem konsenzus, jer to je prije svega naša obveza, naša moralna obveza. Kad ste članica nekog saveza i kad uživate privilegija kao što je kolektivna obrana i činjenica da bi napad na Hrvatsku značio i napad na cijeli NATO, u tom slučaju NATO nama priskočio upomoć", ističe Predsjednica Grabar Kitarović.
"Isto tako vjerujem da ovi aranžmani o kojima razgovaramo, još nisu u potpunosti dogovoreni i odlučeni, međutim, najvjerojatnije je riječ o satniji koja bi bila stacionirana u Njemačkoj i integrirana u njemačko-nizozemski kontingent. Tu je i mogućnost raspoređivanja te satnije i negdje drugdje. Međutim, vjerujem da sve to što radimo prije svega služi u svrhu odvraćanja. Vjerujem da neće biti potrebe ni za kakvim raspoređivanjem, jer vjerujem da isto tako u odnosu na Rusiju treba pokazati snagu, treba pokazati odlučnost, jedinstvo i solidarnost, ali isto tako treba voditi računa da se mora voditi dijalog. Dijalog o našim međusobnim odnosima, o stanju na istoku Europe, posebno u Ukrajini i naravno, zajedničkim prijetnjama, s kojima se suočavamo uz južne granice Europe, u vidu terorizma, u vidu migracija i ostalih nestabilnosti", kaže Predsjednica.
"Htjela bi iskoristiti ovu priliku, kad već javno govorim o NATO summitu i svemu što radim ovih dana. Nažalost, Hrvatska spada u kategoriju zemalja koje se nisu baš previše iskazale kad je riječ o ulaganju u obranu i sigurnost. Dakle, ne potrošnji nego ulaganjima, jer sigurnost i mir nemaju svoju cijenu. Mi smo ove godine, ali i prošle godine, isto tako nešto manje, smanjili proračun za obranu, međutim u Walesu smo se obvezali kao država da taj proračun nećemo smanjivati, štoviše da će se on podizati progresivno, negdje do 2025. godine, dok se ne dođe do razine od 2 posto BDP-a", naglašava Grabar Kitarović.
"Moram reći da mi je drago da se sadašnja Vlada obvezala da će se od slijedeće godine taj proračun početi dizati, a vjerujem da će se na to obvezati i sve buduće Vlade, jer nije samo riječ o našem međunarodnom ugledu, nije samo riječ o poštivanju međunarodnih obveza koje smo preuzeli, već prije svega o činjenici da mi moramo biti spremni i sposobni ulagati u naše oružane snage, u naše ljude, ali i u tehnologiju, prvenstveno radi zaštite hrvatskog teritorija, hrvatskih građana, naših granica, a vidimo nažalost da se prijetnje sigurnosti sve više množe", zaključila je Predsjednica.
Hrvatska će sa svojim vojnicima sudjelovati u četiri multinacionalne bojne koje će NATO rasporediti na istoku Europe, izjavio je u petak u Varšavi i hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač.
Kovač vjeruje da će naši vojnici konstruktivno doprinijeti NATO snagama svojim sudjelovanjem.
"Svuda gdje smo prisutni sa svojom vojskom smo bili primjereni, svugdje sam čuo pohvale na račun HV-a tako da nema sumnje da ćemo na istoku Europe biti od pomoći konstruktivni i važan partner", rekao je ministar Kovač.
"Mi ćemo tim bojnama doprinijeti s Hrvatskom vojskom. Odlučeno je da Hrvatska aktivno pomogne sa svojim postrojbama na istoku Europe", rekao je Kovač, koji Varšavi sudjeluje u hrvatskom izaslanstvu koje predvodi predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.
Na pitanje s koliko vojnika će Hrvatska sudjelovati, Kovač je rekao da će o tome govoriti kasnije predsjednica Grabar-Kitarović i ministar obrane Josip Buljević.
Četiri multinacionalne bojne imat će svaka po 600 do 1000 ljudi, a bit će pod zapovjedništvom Velike Britanije, Kanade, Njemačke i Sjedinjenih Država. Bit će raspoređene u tri baltičke zemlje Estoniji, Latviji i Litvi te u Poljskoj.
One se popunjavaju po načelu rotacije, tako da hrvatski vojnici neće tako skoro u njima sudjelovati, a kako se doznaje, ne prije 2017. ili početka 2018. O slanju hrvatskih vojnika odlučuje Hrvatski sabor.
Kovač je istaknuo da Hrvatska snažno doprinosi NATO-u, posebice što se tiče jugoistoka Europe, da se zalagala i zalaže se za širenje zone stabilnosti i sigurnosti. U tom smislu najavio je da će Hrvatska uskoro ratificirati protokol o pristupanju Crne Gore. Dodao je da je u hrvatskom interesu da BiH krene putem integracije u NATO-a, da se što prije za tu zemlju aktivira Akcijski plan za članstvo (MAP), svojevrsni program za pripremu za članstvo u NATO-u.
-
Objavljeni detaljiSin poznate hrvatske pjevačice završio u istražnom zatvoru: Napao indijske dostavljače, ukrao im bicikle i novac
-
više ozlijeđenihFOTO Užas na Savi: Tragedija je upravo postala još veća, porastao broj preminulih, otkriveno iz koje su zemlje
-
Novi zakon EU-aSvima koji žive u Hrvatskoj od danas će biti teže skrivati važan podatak
