Bi li Obama trebao naoružati Kijev kako bi zaustavio najgori europski sukob u zadnja dva desetljeća? Mnogi američki zakonodavci, a i neki Obamini savjetnici zalažu se za taj korak, iako postoji opasnost od neizravnog rata s Rusijom i dodatnog kvarenja odnosa Washingtona i Europe.
Pročitajte i ovo
Treba li Obama uvesti strože sankcije Rusiji? Dosadašnje sankcije jesu naštetile ruskomu gospodarstvu, ali nisu uzdrmale predsjednika Vladimira Putina pa nije sigurno da će ga uzdrmati ubuduće.
Ili bi Obama možda trebao stati iza nove francusko-njemačke mirovne inicijative iako neki američki dužnosnici Putina optužuju da je upropastio rujanski dogovor o prekidu vatre?
Peskov: Putinu se ne daju ultimatumi
Američki dužnosnici koji su htjeli ostati anonimni kažu da će predsjednik pažljivo odvagati opcije i neće se žuriti s odlukom. Obaminu administraciju već kritiziraju što ne djeluje odlučno.
"Vremenski raspored je fluidan. Ovo je prevažno da bi se donosile nagle odluke", rekao je jedan dužnosnik.
Obama će se u ponedjeljak u Bijeloj kući sastati s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel koja je u petak s Putinom razgovarala o mirovnoj inicijativi i jasno rekla da se protivi naoružavanju ukrajinske vojske.
Merkel, Putin i čelnici Francuske i Ukrajine sastat će se u srijedu na nastavku mirovnih razgovora u Minsku.
Diplomacija aktivno radi, a čini se da Obama neće odmah odlučiti treba li dopustiti naoružavanje Ukrajine, nego će američki i njemački čelnici možda naći neki kompromis o uvođenju dodatnih sankcija Rusiji: to je već otprilike godinu dana Obamino glavno oružje.
No oštre riječi nekih Obaminih savjetnika, piše Reuters, daju naslutiti i snažniju američku reakciju. "Ukrajinski narod ima pravo na samooobranu ", rekao je u subotu potpredsjednik Joe Biden na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu.
Ako je povijest učiteljica, Obama se neće dati nagovoriti pozivima na hitnu akciju i oslonit će se na mali unutarnji krug svojih savjetnika u donošenju odluke.
U ljeto 2012. godine, naprimjer, državna tajnica Hillary Clinton, šef CIA-e David Petraeus i ministar obrane Leon Panetta, svi su podržali plan da se naoružaju sirijski pobunjenici. Obama je odbio. Nema crvene linije
Obama je sirijskoj vladi odredio "crvenu liniju" koju ne smije preći, uporabu kemijskog oružja, i našao se pod kritikama što nije vojno reagirao kad je ta granica prijeđena.
Obama Rusiji zasad ne postavlja nikakve crvene markere, ali pritisak da bude odlučniji evidentno raste.
John Herbst, američki veleposlanik u Ukrajini od 2003. do 2006., kaže da su Obamini oprezni nstinkti dobro poslužili i njemu i zemlji na Bliskom istoku, "ali ima isti pristup Ukrajini, gdje to nema smisla".
Razlika je u tome, tvrdi Herbst, što je Washington imao velikih problema u identificiranju pouzdanih saveznika u postrevolucionarnoj Libiji ili Siriji, ali ovdje ima "prihvatljivog partnera" u prozapadnoj vladi u Kijevu.
Američki dužnosnici kažu da Obama na stolu ima preporuke s plusevima i minusima dopremanja ubojitog oružja Ukrajini, uključujući protutenkovsko naoružanje, pješačko oružje i streljivo.
Neki od Obaminih najvažnijih savjetnika, uključujući Ashtona Cartera, njegova izbora za novog ministra obrane, zagovaraju takav pristup. Ali Obamina savjetnica za nacionalnu sigurnost, Susan Rice, opreznija je.
Ruska agresija
"To je u razmatranju", rekla je Rice prije nekoliko dana, dodavši da će takav korak biti poduzet jedino u "bliskoj suradnji i savjetovanju s europskim partnerima, a naša je jedinstvenost dosad bila ključan element našeg snažnog odgovora na rusku agresiju".
Kad se sastane s Obamom, Merkel, koja vodi EU u odgovoru na ukrajinsku krizu, izrazit će europsku zabrinutost da će naoružavanje ukrajinske vojske samo pojačati krvoproliće.
"Razumijem raspravu, ali vjerujem da više oružja ne bi dovelo do napretka koji Ukrajini treba. Iskreno u to sumnjam", rekla je njemačka kancelarka u subotu u Muenchenu.
Protivnici naoružavanja Kijeva kažu da je Putin sposoban i više nego jednako tome parirati, a zagovornici da to neće napraviti jer riskira nove žrtve i rast javnog nezadovoljstva kod kuće.
Merkel će u Washington ponijeti novu mirovnu incijativu o kojoj su ona i francuski predsjednik Hollande već razgovarali s Putinom, ali zasad bez rezultata.
Iako nisu svi detalji inicijative javno poznati, dužnosnici kažu da sadrži proširenje tampon zone između proruskih separatista i ukrajinskih snaga.
Putin, kažu američki dužnosnici, dodao je neke nove zahtjeve, uključujući pomicanje linija prekida vatre kako bi uključile novoizborene teritorijalne dobitke pobunjenika. Kijev, Bruxelles i Washington to su odbili.
Stephen Pifer, bivši američki veleposlanik u Ukrajini, tvrdi da bi Obama mogao odabrati "srednju opciju" i znatno povećati vojnu pomoć Kijevu, ali ne u oružju.
Slanje neubojite opreme moglo bi uključivati uređaje za noćno promatranje, pancirke, kacige, radio stanice, radare za detektiranje topničkih napada i robote za razminiranje, te zalihe porcija hrane i prve pomoći za vojnike.
Michael McFaul, koji je do lani bio američki veleposlanik u Moskvi, rekao je NBC-ju da će Obama na kraju vjerojatno Ukrajini dati oružje, ali da će kriza u odnosima Istoka i Zapada zbog Ukrajine trajati još godinama. "Ne vidim kako bi se to uskoro moglo riješiti", rekao je. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
