455908
455908
455908
455908
455908

AMERIČKI IZBORI Paradoks uspjeha jedne od najnepopularnijih političarki

  • , 06.11.2016., 17:04
  • Autor:
  • komentara

Hillary Clinton ima 8. studenoga priliku ući u povijest kao prva američka predsjednica. Već je bila prva dama, senatorica i državna tajnica. Kada su je pitali kojem se stranom lideru divi, odgovorila je - Angeli Merkel.

 
 
 
 
Hillary Clinton (Foto: AFP)
Hillary Clinton (Foto: AFP)

Početkom ove godine novinar je pitao Hillary Clinton je li uvijek bila iskrena prema američkom narodu. "Uvijek sam se trudila biti", odgovorila je demokratska predsjednička kandidatkinja. Neoprezniji političari odmah bi i bez oklijevanja odgovorili "da". Ali iskusna pravnica Hillary Clinton važe svaku riječ, uvijek budno pazeći da ne upadne u zamku.

Sve najnovije informacije o američkim izborima možete pratiti na portalu Dnevnik.hr i Novoj TV.

Ono što ona smatra pokušajima da bude iskrena, drugi doživljavaju kao dvoličnost. Taj teret međusobnog nerazumijevanja s običnim Amerikancima prati je i nakon četiri desetljeća sudjelovanja u javnom životu. "Naša zemlja ima vrlo kompliciran odnos s Hillary Clinton", kaže Joanne Bamberger, autorica knjige "Love Her, Love Her Not: The Hillary Paradox."

Oni koji je ne vole misle da je korumpirana i prevrtljiva, da nešto skriva. Čak i oni koji je podržavaju kažu da zna biti arogantna. I tako je stvoren paradoks Hillary Clinton - nalazi se pragu povijesne pobjede i mogućnosti da postane prva predsjednica u Bijeloj kući iako je jedna od najnepopularnijih političarki u modernoj američkoj povijesti.

To nije počelo jučer. Još kao supruga tadašnjeg guvernera Arkansasa Billa Clintona 1979. rezignirano je predvidjela da bi je javnost mogla pogrešno shvaćati. "To je jedna od opasnosti javnoga života. Ne možemo živjeti naše živote u skladu sa slikom kakvu drugi imaju o nama", rekla je te godine u televizijskom intervjuu.

Republikanska uvjerenja do studentskih dana

Analitičari kažu da je bila je prenametljiva u to vrijeme, mnogo više nego što bi patrijarhalno društvo starog juga moglo podnijeti. Danas, na rubu sedamdesete, Clinton je prava predstavnica političkog establišmenta iako iscrpljena godinama preispitivanja, sumnji i političkih intriga.

"Jasno mi je da dio ljudi jednostavno ne zna što bi mislio o meni", rekla je prije nekoliko mjeseci na demokratskoj konvenciji.

Hillary Diane Rodham rođena je 26. listopada 1947. u Chicagu i odrasla je u mirnom i dominantno bjelačkom predgrađu Park Ridgeu u protestantskoj obitelji srednje klase. Obožavala je majku Dorothy, domaćicu aktivnu u metodističkoj crkvi, a otac, mali poduzetnik Hugh Rodham, bio je tvrdoglav i vrijedan čovjek. Od njega je Hillary naslijedila radnu etiku i republikanska uvjerenja koja su je držala do studentskih dana.

Kao vrlo dobra učenica upisala se 1965. na prestižno učilište za mlade žene, Wellesley College. Tijekom turbulentnih 60-ih godina na koledžu se počinje interesirati za borba za ljudska prava, rat u Vijetnamu, jednakost muškaraca i žena. Tada napušta republikanske vrijednosti koje joj je usadio otac i prihvaća demokratske ideale.

Ali čak i u tim godinama previranja teško da bi je se moglo nazvati revolucionarkom. Njezina centristička uvjerenja, koja su bila metom napada lijevog krila Demokratske stranke, već su bila čvrsta. Nakon upisa na pravni fakultet Sveučilišta Yale 1969. upoznala je Billa Clintona, svog “Vikinga iz Arkansasa”.

Imala je “toliko odlučnosti i samokontrole što sam rijetko kod koga vidio, bio to muškarac ili žena”, rekao je kasnije Bill.

Zona privatnosti

Njezino angažiranje za prava djece i žena dobilo je na zamahu i po završetku Yalea odlučila je raditi za Dječji obrambeni fond. Istodobno se Bill Clinton vraća u Arkansas i počinje baviti politikom.

Hillary 1974. odlazi u Washington i radi u istražnom povjerenstvu o aferi Watergate. Nakon dugog premišljanja, ipak odlučuje da će slijediti svoga čovjeka sve do Arkansasa zapanjivši prijatelje koji nisu mogli vjerovati da diže ruke od svih prigoda koje američki glavni grad pruža.

U Little Rocku postaje briljantna Billova politička partnerica, a Arkansas im je odskočna daska za osvajanje Bijele kuće 1993. godine. Kao prva dama nije htjela stajati po strani pa njezino vatreno krštenje postaje reforma zdravstvenog sustava koja neslavno propada 1994., a ona se potom na neko vrijeme povlači iz aktivnog sudjelovanja u washingtonskom mikrosvemiru koji je nije prihvatio.

Uvijek je zahtijevala poštivanje svog privatnog života, ali njezini napori da suzbije određene kontroverze, poput skandala s nekretninama Whitewater, samo su ih pogoršali. Njezini odnosi s političkim novinarima, koje je prezirala jer je smatrala da se bave trivijalnostima, nisu se oporavili do kraja Billova mandata.

U očima javnosti Hillary Clinton imala je uspona i padova. Vrhunac je bio kad su Amerikanci suosjećali s njom u trenucima velikog poniženja u aferi s Monicom Lewinsky 1998. te kad su je Njujorčani izabrali da ih predstavlja u Senatu 2000. godine.

Padala je kada je glasala za rat u Iraku 2002. i kada ju je mladi Barack Obama porazio na demokratskim predizborima 2008. Napredovala je ponovo kad ju je on izabrao za državnu tajnicu.

Kritičari ističu da je na toj dužnosti bila hiperaktivna, ali da nije ostvarila rezultate. Republikanci su je optuživali za nesposobnost nakon napada u Bengaziju u Libiji, u kojemu su ubijena četiri Amerikanca među kojima i veleposlanik.

Sporni mailovi

Njezina upotreba privatnog maila, kojem je dala prednost nad vladinim sustavom kako bi zaštitila svoje komunikacije, ponovno tražeći svoju zonu privatnosti, visi joj nad glavom otkako je ušla u predsjedničku utrku. Iako je u prvoj istrazi prošla bez optužnice, ona je ponovo otvorena samo 11 dana prije izbora i afera joj može ozbiljno naštetiti u nastojanju da se domogne Bijele kuće.

Njezini protivnici kažu da slučaj s mailom pokazuje da Hillary misli da je iznad zakona i da dokazuje njezinu opsesivnu tajanstvenost. Ali sarkastični liberalni televizijski voditelj Bill Maher kaže da su mu ti mailovi otkrili drugačiju ženu: "štrebericu koja ne prestaje raditi".

Hillary Clinton ima 8. studenoga priliku ući u povijest kao prva američka predsjednica. Već je bila prva dama, senatorica i državna tajnica. Kada su je pitali kojem se stranom lideru divi, odgovorila je - Angeli Merkel.

Njemačka kancelarka šest je godina uzastopno najmoćnija žena svijeta po Forbesu. Zadnje dvije godine Hillary je druga. Nakon 8. studenoga mogle bi zamijeniti mjesta. (Hina)

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se