Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Za opstanak ekonomije Grčkoj bi u naredne tri godine trebalo najmanje 50 milijardi eura pomoći.


Zemlje eurozone uzaludno su pokušale spriječiti Međunarodni monetarni fond da objavi turobnu analizu grčkoga duga, a grčka ljevičarska vlada tvrdi da upravo ta analiza pokazuje kako su imali pravo kad su glasače pozvali da na referendumu odbace uvjete međunarodne zajednice za pružanje financijske pomoći, piše Paul Taylor za Reuters.

Dokument koji je u četvrtak u Washingtonu ipak objavljen pokazao je da grčke javne financije neće biti održive bez velikog smanjenja duga, možda i tako da europski partneri otpišu dugove za koje jamče porezni obveznici.

U dokumentu MMF-a kaže se i da će Grčkoj u iduće tri godine trebati najmanje 50 milijarda eura dodatne pomoći da bi opstala.

Objavljivanje nacrta Analize održivosti duga sasvim je razotkrilo i sukob između Bruxellesa i washingtonskog globalnog kreditora (MMF) koji već mjesecima tinja iza zatvorenih vrata.

Kad je grčki premijer Aleksis Cipras u petak u televizijskome pozivu glasačima da na referendumu kažu "Ne" spomenuo i tu analizu, pregovori su ionako već bili prekinuti i Atena je u proteklome tjednu i službeno postala zemlja koja ne može otplaćivati kredit MMF-a.

Paul Taylor piše kako se zasad se čini da su objema stranama izgledi podjednaki i ne može se znati hoće li tajanstveni dokument MMF-a utjecati na rezultat referenduma u kojem je na kocki grčka budućnost u eurozoni, banke su već zatvorene, podizanje gotovine ograničeno, a trgovina staje.

'To što Europa čini Grčkoj naziva se 'terorizam''

UPOZORENJE GRCIMA 'Ako kažete 'ne' štednji, riskirate ostanak u eurozoni'

"Jučer se dogodilo nešto politički veoma važno", rekao je Cipras. "MMF je objavio izvještaj o grčkome gospodarstvu i on je velika zadovoljština grčkoj vladi jer potvrđuje ono što je očito, a to je da grčki dug nije održiv.

Na sastanku uprave MMF-a u srijedu europski su članovi doveli u pitanje tajming toga izvještaja koji je uprava MMF-a kanila objaviti tri dana prije nedjeljnog referenduma. Glasaovnja nije bilo, piše Reuters, ali Europljani su bili brojčano nadglasovani, a Sjedinjene Države koje imaju najsnažniji glas u MMF-u bile su za objavljivanje.

Europljani su strahovali i da će to izvješće skrenuti pozornost s pogleda koji oni dijele s MMF-om, a to je da je Cirasova vlada u pet mjeseci otkako je izabrana uništila krhko gospodarstvo koje se tek počelo oporavljati.

"Odluka nije bila jednostavna", rekao je jedan izvor iz MMF-a uključen u raspravu o objavljivanju analize. "Mi ovdje ne živimo u kuli bjelokosnoj. No u EU-u moraju shvatiti da se ne može o svemu odlučivati na temelju njihovih imperativa".

Uprava je razmotrila sve argumente, pa i opasnost od politiziranja dokumenta, ali prevladalo je mišljenje da svi dokazi i sve brojke moraju biti objavljeni prije referenduma.

"Činjenice su tvrdoglave. Ne smiješ ih skrivati zato što bi mogle biti zloupotrebljene", rekao je taj izvor iz MMF-a za Reuters, a glasnogovornica MMF-a Angela Gaviria nije to htjela komentirati.

Zabranjena tema

Grčki ministar financija Janis Varufakis na blogu je objavio da je MMF potvrdio ono što grčka vlada na čelu sa Sirizom traži zadnjih pet mjeseci: da u središtu pregovora mora biti ublažavanje uvjeta otplate duga.

"Interesantno je kako to lijepo istraživanje dobrih ljudi iz MMF-a najednom ishlapi kad se dužnosnici MMF-a nađu sa svojim kolegama iz Europske središnje banke i Europske komisije, kako bi našoj vladi nametnuli svoje odluke", napisao je.

MMF tvrdi da grčki dug od gotovo 185 posto bruto domaćeg proizvoda može biti održiv jedino uz znatno dodatno financiranje iz eurozone i to mješavinom novih zajmova i restrukturiranjem duga.

To je zabranjena tema u politici Njemačke, države koja je najveći kreditor. Isto je i u ostalim zemljama eurozone jer nijedan politički čelnik ne želi svojim poreznim obveznicima reći da se novac koji su posudili Ateni nikad neće vratiti.

Vlade eurozone u pet mjeseci pregovora nisu odustajale od svojih uvjeta: o produljenju rokova otplate i smanjenju kamata moći će se razgovarati tek pošto Grčka ispuni svoje obveze iz ugovora o pomoći iz 2012., a to podrazumijeva bolne strukturne reforme i rezanje javne potrošnje.

U Bruxellesu smatraju da je MMF to objavio na način koji zbunjuje, zavodi i politički ne pomaže.

Europska komisija pripremila je vlastitu analizu održivosti duga, dijelom utemeljenu na MMF-ovim podacima, i ta je analiza manje pesimistična. Ona je jedan od dokumenata koji se spominju u tekstu pitanja grčkog referenduma.

Diplomati kažu da je MMF-ovo objavljivanje studije način da se jasno kaže kako će ta institucija sudjelovati u nekom budućem dogovoru s Grčkom samo ako Europljani u nj uključe ublažavanje otplate duga.

Njemačka i njezine sjevernoeuropske saveznice već su rekle kako je sudjelovanje MMF-a nužno i da bi se došlo do parlamentarne potpore za pružanje pomoći bilo kojem partneru iz eurozone, i da bi se sačuvao obraz europskih institucija. Berlin drži da je Europska komisija premekana prema grčkim pokušajima da se izmigolji iz reforma mirovinskog i poreznog sustava, radnog zakonodavstva te reforma plaća u javnom sektoru.

Europska središnja banka, treći partner iz tzv. 'trojke', također želi da MMF ostane u igri. (hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook