Grčka izolirana u eurozoni, novi sastanak 11. veljače

Ministri financija eurozone razgovarat će o Grčkoj na posebnom sastanku u srijedu poslijepodne, dan prije summita EU-a.

tri vijesti o kojima se priča JAVLJA POLICIJA Tragedija u Slavoniji: Jedna osoba poginula na farmi Užas u Berlinu Tragedija u dječjem vrtiću: Vrata pritisnula mališana i ubila ga Nastale strašne bujice Nevrijeme u europskoj zemlji uzrokovalo biblijsku katastrofu: Bujica nosila automobile, ima i mrtvih

Sastanak će biti prilika da grčka ljevičarska vlada, izabrana 25. siječnja, objasni kako namjerava reformirati svoje gospodarstvo i konsolidirati javne financije poštujući istodobno obveze koje su preuzele prethodne grčke vlade.

Dužnosnici eurozone nisu postigli napredak na pripremnom sastanku u četvrtak navečer jer su stajališta Atene i drugih članica eurozone bila jako udaljena.

"Grčka je bila protiv svih ostalih, sama protiv 18", rekao je jedan dužnosnik.

Stajališta drugih članica eurozone bliža su onima Njemačke, koja se protivi ukidanju mjera štednje i reformi u Grčkoj.

"Nije bilo nikakvih zaključaka nakon razgovora prošle noći. Grčka vlada treba nam reći što želi učiniti", rekao je jedan europski dužnosnik.

Grčka vlada ima pravo oblikovati reforme u skladu sa svojim predizbornim obećanjima, ali krajnji rezultat mora biti u skladu s obvezama koje se odnose na jačanje javnih financija, otplatu duga i reforme, rekao je dužnosnik.

"Općenito, političke mjere mogu odražavati Sirizine prioritete. Ali moraju imati smisla financijski", rekao je drugi dužnosnik.

Međutim, grčki vladini izvori poručuju da neće pristati na bilo kakav dogovor koji podrazumijeva zadržavanje postojećeg međunarodnog programa pomoći, koji istječe potkraj veljače.

Grčka namjerava zatražiti "prijelazni" dogovor koji bi joj omogućio financijski manevarski prostor da, zajedno s EU-om, pripremi novi program reformi i otplate duga za iduće četiri godine, rekao je jedan dužnosnik grčke vlade koji je želio ostati neimenovan.

Grčki premijer Cipras: 'Nema više naredbi ni politike štednje iz Europe'

"Nećemo prihvatiti nikakav dogovor koji ne bude vezan uz novi program", rekao je, dodajući da je Grčka svjesna da je očekuju teški pregovori.

Kad je riječ o reformama, Atena želi staviti naglasak na borbu protiv korupcije, porezne evazije i jačanje državne uprave. U pogledu proračuna, protivi se obvezi da svake godine mora imati primarni proračunski suficit od 4,5 posto BDP-a.

Vremena za dogovor je malo, jer grčke banke od 11. veljače više neće moći koristiti grčke državne obveznice kao osiguranje za kredite Europske središnje banke (ECB).

Nakon toga, morat će se osloniti na hitne zajmove za likvidnost (ELA) grčke središnje banke, koji su skuplji i ECB ih može prekinuti ako ne bude izgleda za dogovor između eurozone i Grčke.

Grčke komercijalne banke od matične središnje banke mogu temeljem odluke ECB-a dobiti do 60 milijardi eura hitnih zajmova, ali uz kamatu od 1,55 posto, dok za redovito financiranje ona iznosi 0,05 posto.

Neki analitičari upozoravaju da bi Grčkoj moglo ponestati novca već u ožujku ako ne dobije novu pomoć eurozone.

"Grčke potrebe za financiranjem kroz idućih pet godina mogle bi iznositi 30 do 35 milijardi eura", procjenjuje se u izvješću Unicredita. "Međutim, ako odredimo primarni suficit na 1 do 1,5 posto BDP-a i pretpostavimo da će se privatizacije zaustaviti, kako traži grčka vlada, ukupne financijske potrebe narast će na 60 milijardi eura."

"Bez vanjske pomoći, Grčka bi mogla ostati bez novca već u ožujku", upozorava banka. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook