Tisuće ljudi slilo se u Srebrenicu. U grad su stigli sudionici Marša mira.
Pročitajte i ovo
Tijekom trodnevnog marša istočnom Bosnom prošli su u suprotnom smjeru putovima kojim su prije 21. godinu bježale tisuće Srebreničana. Među njima je bio i tada 15-godišnji Mihret.
'Granatiranje je bilo svakodnevno. Zasjede su bile isto tako svakodnevne. Ja sam došao ovim putem odozgo. Ovo sam prošao tu na raskrsnicu. Izašao sam ovdje na poligon. Poslije poligona dolazi šuma. Odmah tu u šumi su nas čekali. Tu su ostali moja dvojica komšija koji su poginuli', priča Mihret.
U memorijalnom centru u Potočarima odali su počast stradalima u genocidu. Pridružili su im se sudionici Međunarodnog motomaratona koji su krenuli iz Sarajeva, ultramaratonci i biciklisti iz Bihaća, a stigli su i ultramaratonci iz Hrvatske.
'U ovih pet dana smo pretrčali 227 km po izuzetno teškim uvjetima. Prenosimo poruku mira od Ovčare do Srebrenice da se ovako nešto više nikad nigdje ne desi i normalno, da se ne zaboravi ono što se desilo', rekao je ultramaratonac, Elvir Rakipović.
U memorijalni centar u Potočarima u subotu su stigli ljesovi s posmrtnim ostacima 127 novoidentificiranih žrtava genocida u Srebrenici. Među njima je 12 maloljetnika. Najmlađem je bilo tek 14 godina.
Kada je vojska bosanskih Srba pod zapovjedništvom Ratka Mladića u srpnju 1995. godine pregazila UN-ovu sigurnu zonu nestalo je više od 8 tisuća muškaraca i dječaka. Pred Haškim sudom i Sudom BiH dosad je osuđeno 38 osoba. Ukupno su dobili tri doživotne kazne i 637 godina zatvora. Bivši vođa BiH Srba Radovan Karadžić u Hagu je nepravomoćno osuđen na 40 godina zatvora. Suđenje Ratku Mladiću još traje.
'Pravda je jako spora'
Gostujući u Dnevniku Nove TV, Ćamil Duraković, načelnik Srebrenice, kazao je kako ne vjeruje da će svi počinitelji zločina biti privedeni licu pravde i pravedno osuđeni.
'Ako govorimo o ovim važnijim sudionicima u zločinu, Ratko Mladić, Radovan Karadžić i svi bitni ljudi, oni su privedeni, a vidimo u prvom stupnju da je Karadžić dobio 40 godina zatvora, što nisu bila naša očekivanja, iako je osuđen za genocid u Srebrenici. Bojim se da je pravda jako spora, a koliko je dostižna, bojim se da većina obitelji koje će u ponedjeljak pokopati svoje najmilije, neće ni dočekati. Vidjet ćemo što će vrijeme pokazati, no naša borba na tom putu, na putu pravde i tjeranju onih koji su odgovorni za ovaj genocid nikada neće prestati'
Ovogodišnju komemoraciju ponovno obilježavaju prijepori o karakteru zločina. Vlasti Republike Srpske, kao i Srbije, već godinama odbijaju prihvatiti kvalifikaciju genocida u Srebrenici, iako je ona potvrđena u presudama Haškog suda i Međunarodnog suda pravde. Upitan je li zbog toga odbio gostoprimstvo srbijanskom premijeru Vučiću, Duraković je kazao kako Srebrenica ima jedan neriješeni problem.
'Od prve presude za genocid u Srebrenici počeo je brutalni napad političke prirode koji je činio sve kako bi ispolitizirao genocid u Srebrenici iako je u nizu sudskih presuda dokazano, pa na kraju i ovom presudom Međunarodnog suda pravde u slučaju Bosne i Hercegovine protiv Srbije. Mislim da je u jednom trenutku međunarodna zajednica prepustila Srbiji i jednim dijelom Republici Srpskoj da politiziraju presude sudova koje su one uspostavile. Bojim se da unatoč svemu tome, oni se sami, negiranjem tog genocida, izdvajaju iz čitavog civiliziranog svijeta. S obzirom da su mnoge velike zemlje u svijetu, nakon tih presuda, usvojile rezolucije, kao i Europski parlament, evo i vaš Sabor je nedavno imao Dan sjećanja na genocid. Bojim se da sve dok ne dođe do te istinske katarze da su budućnost i pomirenje, ono o čemu se najviše u ovom vremenu govori, veoma upitni.'
Srebrenica je dio entiteta Republike Srpske. Ćamil Duraković, načelnik Srebrenice govorio je i o današnjem životu u Srebrenici.
'Ono što je pored gubitka članova naših obitelji na nama ostalo je jedan veliki teret, a to je da mi živimo pod jurisdikcijom institucija koje su eksplicitno i odgovorne za genocid. Vi ako uzmete ove presude, vidjet ćete da su policija, vojska i politika, sada u slučaju Karadžić, direktno odgovorni za genocid. Ovdje nažalost te pojedince, ljude, oficire i političare imamo u zatvoru, međutim tekovinu i sve ono što se tiče te ideologije pa evo i institucije, na kraju egzistiraju. Danas, ovim negiranjem kojeg smo spominjali malo prije i ovom konstantom represijom i političkom i institucionalnom, na neki način govore da je to zaista bio genocid koji je u kontinuitetu i dan danas provođen, represija nad ljudima koji su unatoč genocidu i svemu odlučili vratiti se i živjeti u Srebrenici.'
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
