U desecima ćelija, muhe polažu jaja koja se zatim transpotiraju do postrojenja gdje ličinke prerađuju životinjski izmet i prave organsko gnojivo vrhunske kvalitete.
Pročitajte i ovo
Tvrtka 'Altamed' jedini je vlasnik u svijetu patenta za ovakva postrojenja, odnosno, za ovakvu vrstu prerade organskog otpada.
Na farmama u Batajnici i Sremčici crvi jedu životinjski otpad i na taj načiun, u roku pet dana, prave gnojivo.
'Tajna je u domaćoj muhi, ali više od toga nećemo otkriti. Muhe iz jednog kaveza dovoljne su za preradu oko tone gnojiva. Ovo organsko gnojivo ima široku upotrebu u voćarstvu, ratarstvu, povrtlarstvu, hortikulturi, itd. Ovi crvi još se koriste u u stočarskoj proizvodnji i izuzetno su bogati proteinima jer ih sadrže 60 do 80 posto lako probavljivih proteina, a ostalo su masti, minerali i vitamini', objašnjava Aleksandar Mijanović, šef šef proizvodnje na farmi „Altamed".
Najveći interes za farmu muha pokazao je Nacionalni kraljevski institut za poljoprivredu iz Danske, a vrlo su zainteresirani stručnjaci iz Kraljevskog norveškog instituta za ribarstvo, Japanci, Talijani, Bugari i Izraelci.
