455355
455355
455355
455355
455355

EU i Kanada potpisali CETA-u, otvoren put ukidanju carina

  • , 30.10.2016., 14:33
  • Autor:
  • komentara

Europska unija i Kanada potpisale su u nedjelju u Bruxellesu, nekoliko dana kasnije od prvotnog plana, Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum (CETA) otvarajući put ukidanju carina na gotovo sve proizvode u međusobnoj trgovini, ali do punog stupanja na snagu sporazum se mora ratificirati u svim članicama EU-a, što se može pokazati teško savladivom preprekom.

 
 
 
 
Donald Tusk, Justin Trudeau i Jean Claude Juncker (Foto: AFP)
Donald Tusk, Justin Trudeau i Jean Claude Juncker (Foto: AFP)

Sporazum su u ime EU-a potpisali predsjednici Europskog vijeća i Komisije Donald Tusk i Jean-Claude Juncker te slovački premijer Robert Fico, čija zemlja u ovom polugodištu predsjedava EU-om. S kanadske strane sporazum je potpisao premijer Justin Trudeau.

Nekoliko sati prije potpisivanja, predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz rekao je da je samo prije nekoliko dana ovaj sporazum u javnosti već bio proglašen mrtvim, a "danas imamo sporazum koji se može smatrati standardom za buduće trgovačke sporazume".

"EU ne okreće leđa svijetu"

"Današnje potpisivanje također je poruka onima koji su otpisali EU kao neučinkovitu, nesposobnu za sklapanje sporazuma i okrenutu prema sebi. EU ne okreće leđa svijetu, odlučna je više nego ikad surađivati sa svojim parnterima i braniti svoje vrijednosti te stvarati mogućnosti za svoje građane i poduzeća“, rekao je Schulz.

Dodao je da se protiv globalizacije ne može boriti samoizolacijom, nego kroz aktivno sudjelovanje u preoblikovanju trgovinskog sustava.

Potpisivanje sporazuma prvotno je bilo predviđeno za 27. listopada, ali je odgođeno jer je nedostajala suglasnost svih zemalja članica EU-a. Belgija nije mogla dati pristanak zbog protivljenja frankofone regije Valonije, koja je tražila dodatna jamstva za zaštitu svojih poljoprivrednih proizvoda i zaštite od prevlasti multinacionalnih kompanija u mogućim investicijskim sporovima s državama članicama. Belgijska savezna vlada za potpisivanje međunarodnih sporazuma mora dobiti suglasnost svih federalnih entiteta.

Potpisivanje kasnilo nekoliko sati

Nakon intenzivnih pregovora između savezne vlade i predstavnika regionalnih vlasti postignut je unutarbelgijski sporazum o tekstu koji će biti pridodan CETA-i, a što je otvorilo put potpisivanju sporazuma.

I nedjeljno potpisivanje kasnilo je nekoliko sati, zbog problema sa zrakoplovom kojim je u Bruxelles doputovalo kanadsko izaslanstvo na čelu s premijerom Trudeauom.

Sporazum će djelomično i privremeno stupiti na snagu sljedeće godine nakon što ga odobre europski i kanadski parlament.

CETA je mješoviti sporazum, što znači da su potpisnici s europske strane i institucije EU i njezine zemlje članice. Stoga se nakon odobrenja Europskog parlamenta mogu odmah početi primjenjivati odredbe koje su u nadležnosti EU-a, poput carinske politike, a to znači ukidanje carine za 99 posto proizvoda već od sljedeće godine.

Europska unija, koja ima preko 500 milijuna stanovnika ostvarila je 2015. s Kanadom, u kojoj živi 35 milijuna ljudi, višak od 6,9 milijardi eura u trgovini robom i 3,8 milijardi eura u trgovini uslugama.

CETA će donijeti "opipljivu" korist

Europska komisija navodi da će CETA donijeti "opipljive“ koristi europskim tvrtkama jer će se ukinuti 99 posto carina. Od prvog dana privremene primjene sporazuma, Kanada će ukinuti carine za robu iz EU-a u vrijednosti 400 milijuna eura, a na kraju tranzicijskog razdoblja za ukidanje carine ta brojka će narasti na 500 milijuna eura godišnje.

Očekuje se da će CETA potaknuti trgovinu uslugama te omogućiti i olakšati pristup europskim pružateljima usluga u područjima u kojima poduzeća iz EU-a prednjače u svijetu, od pomorskih, telekomunikacijskih i inženjerskih usluga do usluga u području okoliša i računovodstvenih usluga.

Poduzećima iz EU-a omogućit će se sudjelovanje u kanadskim javnim natječajima na svim razinama vlasti (saveznoj, pokrajinskoj i lokalnoj) u raznim područjima od informatičkih sustava do cesta i željeznice. To je veliki dobitak za europske tvrtke, jer je EU već omogućili široki pristup kanadskim tvrtama.

Kanada se isto tako obvezala da će slijediti pristup EU-a te sve javne natječaje objavljivati na istoj web-stranici. Na taj će način zainteresirana poduzeća iz EU-a moći lakše doći do potrebnih informacija o javnim natječajima u Kanadi.

Ravnopravni uvjeti na tržištima

Zahvaljujući CETA-i kanadska poduzeća i poduzeća iz EU-a moći će se natjecati pod uistinu ravnopravnim uvjetima. Obje su se strane obvezale da u nijednom trenutku neće ugroziti visoke standarde EU-a zbog komercijalnih interesa. Više od 140 europskih oznaka zemljopisnog podrijetla za prehrambene proizvode i pića uživat će visok stupanj zaštite na kanadskom tržištu.

Zagovornici sporazuma tvrde da će CETA povećati razmjenu između partnera za 20 posto I potaknuti rast europskog obaju gospodarstava. Za Kanadu je sporazum važan i zbog toga što smanjuje njezinu ovisnost o Sjedinjenim Državama, koje su njezino glavno izvozno tržište.

Da bi sporazum u potpunosti stupio na snagu potrebna je ratifikacija u svim zemljama članicama EU-a, što će, sudeći po valonskom slučaju, biti daleko teže i što će trajati nekoliko godina. Dok se ne dovrši ratifikacija neće se primjenjivati najsporniji dio sporazuma – odredba o arbitraži za investicijske sporove.

Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum (CETA) prvi je trgovinski sporazum koji EU sklapa s jednom od zemalja skupine G7, najvećih svjetskih gospodarstava i najdalekosežniji trgovinski sporazum koji je EU zaključila do sada.

Pregovori o CETA-i vodili su se od 2009. a završili su u kolovozu 2014.

Protivnici CETA-e vide taj sporazum kao ulazak TTIP-a na mala vrata

Protivnici CETA-e, koji nisu samo u Valoniji, nego ih ima posvuda u EU, vide u tom sporazumu odskočnu dasku za puno veći sporazum o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu sa Sjedinjenim Državama, o kojem se još pregovara i koji nailazi na još veći otpor.

Protivljenje Valonije dospjelo je u središte pozornosti tek posljednjih dana, dok je malo poznato da su u posljednjih godinu i pol dana u valonskom parlamentu vođene iscrpne rasprave u kojima su sudjelovali i stručnjaci i u kojima se analizirao sadržaj i učinci sporazuma napisanog na preko 1600 stranica.

Najspornija pojedinost u tom sporazumu je strah od mogućnosti da velike multinacionalne kompanije tuže države članice pred međunarodnim arbitražnim sudovima kada vlade donesu odluke u korist interesa javnosti, a na štetu tih kompanija. Na taj način, te kompanije mogu zaobići nacionalne sudove. Sličan mehanizam omogućio je američkom duhanskom divu Philipu Morrisu da zbog gubitka očekivane dobiti tuži urugvajsku vladu koja je donijela zakone za suzbijanje pušenja u interesu javnog zdravlja.

Sustav koji uvodi CETA pod nazivom Investicijski sudski sustav bit će predmet propitivanja na Sudu EU-a ali i na njemačkom ustavnom sudu. Ako bi taj sustav pao na tim sudovima, to bi dovelo do poništenja CETA-e.

Stalni arbitražni sud, koji predviđa CETA, imat će 15 profesionalnih sudaca koje će imenovati EU i Kanada. Sve rasprave na tom sudu bit će javne i postojat će mogućnost žalbe.

Nevladine organizacije i dalje tvrde da taj sustav i dalje omogućava multinacionalnim kompanijama zaobilaženje domaćih sudova.

Nevladina udruga Greenpeace ističe da CETA „neće preživjeti demokratsku i pravnu provjeru“ tijekom ratifikacijskog procesa te poziva vlade da raskinu s „korporativnim lobistima i uspostave trgovinsku politiku koja poštuje demokraciju i promiče javni interes“.

Problem s potpisivanjem CETA-e doveo je u pitanje sposobnost Europske unije da uopće zaključuje trgovinske sporazume i to u trenutku kada se projekt europskih integracija nalazi na velikoj kušnji zbog Brexita, migrantske krize i terorističkih napada. (Hina)

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se