Nakon eksplozije u Turskoj u kojoj je poginulo najmanje deset ljudi, turska je Vlada zabranila medijsko izvještavanje o ovom događaju. Šture informacije daju tanku podlogu za precizniju analizu, ali pojedine informacije ipak ukazuju na to tko bi mogao stajati iza napada.
Pročitajte i ovo
Oko sat vremena nakon eksplozije, kada je vijest odjeknula svim svjetskim medijima, turske vlasti donijele su odluku o zabrani izvještavanja o ovom događaju. Slično su postupile i izraelske vlasti početkom mjeseca nakon što su smatrali da im izvještavanje u medijima otežava hvatanje napadača na kafić koji je ubio dvoje ljudi. Mediji su o tom slučaju mogli izvještavati tek nekoliko dana kasnije, nakon što je napadač uhićen.
I Turska ima negativna iskustva s prošlogodišnjim napadima i različitim informacijama koje su se pojavljivale u medijima, zato su, smatra Vedran Obućina, stručnjak za Bliski istok, vlasti zabranile izvještavanje.
'Iskustvo koje je prošle godine Turska Vlada imala s različitim informacijama s bombaškim napadima u Ankari i drugim mjestima, izazvalo je raspravu o tome tko zaista stoji iza napada, kako su provedeni i kako Vlada, odnosno represivni aparat, policija i vojska nisu pazili na mogućnosti takvih napada. Pogotovo jer su u proteklih pola godine, medijske slobode u Turskoj vrlo ograničene i nastoji se plasirati potpuno provladina verzija istine, događaja. To je najveći razlog zašto je došlo do blokiranog pristupa medijima', kaže Obućina.
S obzirom na to da među poginulima, prema javljanju lokalnih turskih medija, ima državljana Njemačke i Norveške, postavlja se pitanje kako će te europske države reagirati.
'Mislim da će doći do do određene inicijative da se ljudima kaže da izbjegavaju odlaziti u Tursku, to šteti turizmu i gospodarstvu. Njemačka ima puno veći interes, neće ugroziti trenutačno odnose s Turskom, koji jesu nategnuti, ali imaju podlogu za poboljšanje, pogotovo vezano za izbjegličku krizu i pristupanje Turske Europskoj uniji', smatra Obućina.
U snažnoj eksploziji koja je potresla povijesni trg Sultanahmet, jednu od vodećih turističkih atrakcija u Istanbulu, u četvrti blizu Aje Sofije i Plave džamije ima poginulih i ranjenih - je li moguće iz tih šturih informacija ustanoviti tko bi mogao stajati iza napada?
'Kurdi ne rade takve napade, nisu skloni takvom načinu terorističkog napada. Iza toga stoji ili ISIL, ili bilo tko tko se sada smatra njihovim. To može to biti odmazda zbog uloge Turske u Iraku. Znamo da je Daesh (ISIL) u defenzivi i moguće je da ima ruke u ovome', kaže Obućina.
U slučaju da ISIL i preuzme odgovornost, to neće, smatra Obućina mijenjati ništa u Turskom odnosu prema njima. 'Već godinu dana Turska je u istom stanju što se tiče terorizma na domaćem terenu. I dalje će nastaviti svoju vlastitu politiku koja uključuje podupiranje islamističkih snaga protiv sirijskog predsjednika Assada, protiv utjecaja Rusije, protiv utjecaja Irana i tu će se i dalje nastaviti tako', objašnjava Obućina.
Dodaje kako turska na ISIL gleda kao na masu oružanih militanata koji njima pogoduju, a sami smatraju da ih mogu 'slistiti' kad god požele. 'Vojno Turska Daesh može poraziti bilo kada, ali nema volje da ih se porazi, a ovakve povremene prijetnje vezane uz samoubilačke napade, od 10 ljudi maksimalno - to je zapravo najveća prijetnja', zaključuje Obućina.
