'RAZOČARAVAJUĆI 4. KVARTAL' EK smanjila prognoze gospodarskog rasta za Hrvatsku

Europska komisija u utorak je u svojim proljetnim ekonomskim prognozama blago snizila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 1,8 posto, a glavni razlog je za to su loši rezultati u zadnjem kvartalu prošle godine. 

Pročitajte i ovo Kodeks ponašanja Šuica prekršila važna pravila Europske komisije: "Ovo mora biti sankcionirano" Pitanje budućnosti EU srlja u tragediju i ignorira posljedice, a to bi nam se svima moglo obiti o glavu: ''Von der Leyen je mogla sama uzeti motornu pilu''

"Rast će bi nastavljen sporim tempom nakon razočaravajućeg četvrtog kvartala 2015. godine. Hrvatski realni BDP povećao se za 1,6 posto u 2015., prvoj godini pozitivnog rasta nakon 2008. godine. Pad BDP-a u četvrtom kvartalu od 0,5 posto (na tromjesečnoj razini) oslabio je zamah za rast u 2016. godini", navodi Komisija u svojim prognozama.

Komisija je u zimskim ekonomskim prognozama procjenjivala hrvatski rast u ovoj godini na 2,1 posto, a rast u 2015. godini na 1,8 posto, koji je na kraju bio niži - 1,6 posto. Za sljedeću, 2017. godinu Komisija predviđa rast od 2,1 posto, jednako kao i u procjenama od veljače.

Prosječni rast za svih 28 zemalja članica, pak, Komisija procjenjuje na 1,8 posto ove godine, a 1,9 posto za sljedeću.

Komisija navodi da će glavni pokretač umjerenog rasta biti domaća potražnja. Niske cijene energije i tržište rada koje se oporavlja poduprli su snažan rast raspoloživog dohotka kućanstava. "Međutim, s depresivnim tržištem nekretnina i padajućim cijenama, ne očekuje se da će pritisci na razduživanje znatno oslabiti u kratkoročnom razdoblju, što će voditi umjerenom rastu potrošnje", navodi Komisija.

Rast investicija bi trebao ubrzati s lanjskih 1,6 na 2,6 posto u ovoj godini, zahvaljujući porastu javnih investicija, dok će privatne investicije rasti skromno zbog pritiska razduživanja.

Komisija očekuje sporiji rast izvoza i postupno stabiliziranje dobiti hrvatskih izvoznika u EU. Nakon rekordne turističke sezone 2015. godine, očekuje nešto skromniji rast izvoza usluga u 2016. i 2017. godini. Procjenjuje da će uvoz roba i usluga blago preteći izvoz u obje godine.

Umjereni rast zaposlenosti (za 1 posto u 2016., nakon što je lani porasla za 1,7 posto) trebao bi dovesti do smanjenja stope nezaposlenosti za oko 0,8 postotnih bodova, na 15,5 posto i 14,7 posto sljedeće godine. Hrvatska tako nakon Španjolske i Grčke, koje imaju stope nezaposlenosti iznad 20 posto, ostaje država sa jednom od najvećih stopa nezaposlenost u EU-u. Najmanju stopu nezaposlenosti ove godine će imati Češka 4,5 posto.

Rizici za ostvarenje ovih prognoza odnose se na visoki javni i privatni dug i nesigurnosti u pogledu napretka u reformskom programu.

Hrvatski proračunski deficit je znatno pao 2015. godine, a glavni razlog je za to pad javnih investicija za 22 posto. Deficit je prošle godine iznosio 3,2 posto, dok je godinu ranije bio 5,5 posto. Proračunski prihodi su solidno rasli za 4,4 posto, uglavnom zahvaljujući snažnom rastu indirektnih poreza. Slijedom toga u 2015. godini ostvaren je primarni suficit od 0,4 posto BDP-a.

Komisija za ovu godinu predviđa deficit od 2,7 posto, a za sljedeću 2,3 posto, pod pretpostavkom nepromijenjenih okolnosti.

Međutim, postoje i znatni rizici za projicirani deficit u ovoj godini, a oni se prije svega odnose na pregovore o kolektivnim ugovorima s javnim sektorom koji su u tijeku, kontinuiranom nesigurnošću utjecaja konverzije kredita u švicarskim francima i moguće snažnije investicijske aktivnosti javnog sektora.

Javni dug se prošle godine blago povećao na 86,7 posto, zahvaljujući tome što su vlasti mogle financirati dio svojih zaduženja iz akumuliranih depozita. Komisija procjenjuje da će javni dug dosegnuti 87,6 posto ove godine, a sljedeće godine se blago smanjiti na 87,3 posto.

Hrvatska vlada u ovogodišnjem proračunu projicira deficit opće države u visini od 9,2 milijarde kuna ili 2,7 posto BDP-a. U ovoj godini najavila je i stabilizaciju javnog duga, pa tako očekuje, prema proračunu, da će na kraju godine on iznositi 86,8 posto BDP-a, dok bi do 2018. godine trebao pasti do 84,7 posto BDP-a.

Grčka je jedina članica kojoj Komisija ove godine predviđa pad BDP-a od 0,3 posto. Sljedeće godine bi sve zemlje članice EU trebale imati gospodarski rast. Najveći rast ove godine bi trebala imati Irska sa čak 4,9 posto, zatim Rumunjska 4,2 posto, Malta 4,1 posto te Švedska 3,4 posto.

'Rast u Europi nastavlja se unatoč otežanom globalnom okruženju. Postoje naznake da napori u području politike otvaraju više radnih mjesta i potiču ulaganja. Međutim, moramo još dobro zasukati rukave da bismo riješili problem nejednakosti. Oporavak u europodručju nije ravnomjeran, kako u pogledu država članica, tako i u pogledu razlika između najslabijih i najjačih u društvu. To je neprihvatljivo i od vlada zahtijeva odlučne mjere na pojedinačnoj i zajedničkoj razini,' izjavio je Pierre Moscovici.

Naše prognoze bile su veće

EK će predstaviti svoje prognoze koje objavljuje tri puta godišnje - na proljeće, jesen i zimu, a te kratkoročne makroekonomske prognoze se koriste u okviru postupaka nadzora ekonomskih politika u zemljama članicama.

Na konferenciji će govoriti Pierre Moscovici, član EK zadužen za ekonomske financijske poslove, poreze i carine.

Prema posljednjim prognozama koje su objavljene prije nego što ja nova Vlada donijela proračun za ovu godinu, Komisija je procijenila rast hrvatskog gospodarstva u 2016. i sljedećoj godini od 2,1 posto. Deficit opće države procijenila je na 3,9 posto BDP-a, a proračunski manjak za 2017. na 3,2 posto.

Međutim, te prognoze sada bi se mogle promijeniti zbog podataka koje je 21. travnja objavio Državni zavod za statistiku, a prema kojima je proračunski manjak u prošloj godini bio je znatno manji od očekivanog - 3,2 posto dok ga je Komisija prvotno projicirala na 4,2 posto BDP-a.

Vlada premijera Tihomira Oreškovića u ovogodišnjem proračunu projicira rast BDP-a od 2 posto, deficit opće države u visini od 9,2 milijarde kuna ili 2,7 posto BDP-a te stabilizaciju javnog duga, koji bi na kraju ove godine trebao iznositi 86,8 posto BDP-a, dok bi do 2018. godine trebao pasti na 84,7 posto BDP-a. Za sljedeću godinu Vlada planira deficit od 2 posto, a u 2018. od 1 posto.

Hrvatska je u 2015. godini imala primarni suficit opće države, to jest veće proračunske prihode od rashoda ako se iz njih izuzmu kamate koje plaća na dug. Primarni suficit u prošloj godini iznosio je 0,36 posto BDP, a ove godine je planiran na 1 posto BDP-a. To znači da bi deficit mogao biti još manji kada bi Hrvatska popravila svoj kreditni rejting, a sredstva koja daje za servisiranje duga preusmjeriti u poticanje rasta.

Proljetne ekonomske prognoze koriste se i za ciljane ekonomske preporuke za svaku zemlju članicu, koje bi Komisija trebala objaviti u drugoj polovici svibnja. (Hina/N.C.)