Josif Staljin (Foto: AFP)
Josif Staljin (Foto: AFP)

Dok se u SAD-u ruši spomenik konfederacijskog generala koji se borio za opstanak ropstva, u Rusiji se podiže kip diktatoru bivšeg Sovjetskog saveza koji je ubio milijune.


Amerikanci prolaze kroz svojevrsnu državnu krizu zbog spomenika generalu Robertu E. Leeju čije je planirano rušenje potaknulo tragično okupljanje bijelih suprematista u Charlottesvillu. S druge strane, Rusi bez problema, štoviše, uz ovacije dižu spomenik kontroverznoj osobi iz ruske povijesti.

Ovo ljeto bivši sovjetski vođa Josif Staljin dobit će svoj spomenik, i to upravo na 80. godišnjicu „Velikog terora“ – masovne čistke političkih protivnika koju je on sam naredio.

Većina Rusa, bez obzira na činjenice koje navode povjesničari, vidi Staljina kao nacionalnog heroja koji je pokorio naciste u Drugom svjetskom ratu te bio uspješan i koristan američki saveznik.

Ipak, ono što mnogi ne znaju, kao i neki Rusi, 30. srpnja 1937. staljinska tajna policija pokrenula je kampanju koja je, prema sovjetskim arhivima, uhitila više od 1,5 milijuna "antisovjetskih stranaka", od kojih je gotovo 700 tisuća na kraju i ubijeno.

Povjesničari navode da je tijekom Staljinova tri desetljeća vladavine, koja je završila tek njegovom smrću 1953. godine, oko 15 do 30 milijuna ljudi bilo pogubljeno ili je umrlo u radnim logorima.

Na putu u logor (Foto: AFP)

Iako su ga nakon smrti osuđivali zbog njegove brutalnosti, Staljina još poštivaju starije generacije koje osjećaju nostalgiju zbog sovjetskog carstva, ali mu se još dive i mlađe generacije nacionalističkih uvjerenja. Stoga nije čudno da je od 2012. godine deset Staljinovih spomenika podignuto diljem Rusije, izjavio je Pavel Gnilorybov, povjesničar koji je radio sa skupinom za istraživanje kršenja ljudskih prava.

Za slavu i hvalu Staljinu odgovoran i Putin

Jedan dio obnovljenog poštovanja prema bivšem sovjetskom diktatoru dolazi i od predsjednika Vladimira Putina. U intervjuu s dobitnikom Oscara, poznatim redateljem Oliverom Stoneom, Putin je osudio "prekomjernu demonizaciju" Staljina. Tada je izjavio kako su napadi na Staljina ujedno i "napad na Sovjetski Savez i Rusiju".

Osim toga, diljem zemlje pojavljuju se stvari koje Ruse podsjećaju na „herojstvo“ Staljina. Magneti, šalice, majice i druge potrepštine prodaju se po ulicama, a na njegovu grobu na Crvenom trgu nikada ne fali crvenih karanfila.

Za vraćanje stare slave Josifu Staljinu odgovorne su i knjižare koje prodaju sveske o herojskim pothvatima koje je vodio protiv fašizma, a na ulazu u Moskovsku podzemnu željeznicu u svibnju je osvanuo i njegov portret, prenosi USA Today.

Josif Staljin (Getty Images)

Staljinov kult jača i nakon 50 godina

U prilog detaljima Staljinove prisutnosti po Rusiji govori i statistika. Potpora Staljinu već 16 godina samo raste, navodi istraživačka skupina iz Levada centra.

Ove veljače došli su do podataka da 46 posto Rusa osjeća "divljenje", "poštovanje" ili "simpatiju" za sovjetskog vođu, što je povećanje od 37 posto iz ožujka 2016. godine. Još jedna anketa iz centra ove je godine pokazala da 39 posto Rusa vjeruje kako je Staljinova masovna represija bila kriminalna, dok je 2012. godine to vjerovalo čak 51 posto Rusa.

"Uvijek sam imao pozitivno mišljenje o Staljinu, ali posljednjih se godina još više poboljšalo jer sam naučio više o njemu", rekao je Alexei Filippov (42), menadžer maloprodaje i dodao da postoji mnogo knjiga koje objašnjavaju prave razloge tzv. represije.

"Represija je izmišljena riječ. To je ustvari bila borba protiv kriminala", rekao je Filippov, dodavši: "Staljin je bio naš glavni zapovjednik. Njemu dugujemo pobjedu protiv nacizma."

Sovjetski vođa Nikita Hruščov, koji je došao na vlast nakon Staljina, osudio je kult ličnosti svojeg prethodnika u govoru iza zatvorenih vrata na Komunističkom skupu 1956. godine. Trebalo je skoro pola stoljeća da se promjeni javno mišljenje o Josifu Staljinu, ali ono sada kontinuirano raste.

1. maj u Rusiji (Foto: AFP)

Činjenice ne mogu ništa protiv ideologije?

"Ovo se događa po navođenju iz vlade, koja se (...) bori kako bi pronašla stranice o slavnoj povijesti zemlje, stoga ne može prihvatiti jednostavnu činjenicu da je sovjetska prošlost bila kriminalna", izjavio je Nikita Petrov, povjesničar iz Memorijalnog centra koji bilježi dokumente iz represije za vrijeme Staljinova doba.

Osim toga, povjesničar Petrov navodi kako vlada sada cilja skupine poput njega zbog otkrivanja prošlosti sovjetskih zločina nad ljudskim pravima. Prošle je godine radna skupina Memorijalnog centra označena kao „strani agent“ prema zakonu koji ograničava financiranje nevladinih organizacija.

Uz povjesničare na prenošenje znanja utječu i učitelji, a jedan od njih, učitelj Rogotnev, ima drugačije mišljenje. Rogotnev navodi da ne opravdava Staljinovu represiju, ali smatra da bi je trebalo ispitati u kontekstu njegovih pozitivnih postignuća: pobjede protiv nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu i brze industrijalizacije Sovjetskog Saveza.

"Represije su doista bile ogromne i strašne, ali su također bile prirodne i neizbježne u kontekstu strašnog 20. stoljeća", zaključio je učitelj.