Incident usred Nikolićevog govora o Haškom tribunalu

U UN-u je počela javna rasprava o radu Haškog suda na kojoj će govoriti predstavnici 50 država, među kojima nema Sjedinjenih Država ni predstavnika Haškog suda, a Hrvatsku je predstavljao veleposlanik pri UN-u Ranko Vilović.

Pročitajte i ovo Ekskluzivni intervju Šimonović: Ograničavanje definicije braka ne spada u Ustav Ne odustaje od posjeta Beogradu Izetbegović: S Nikolićem ću neke stvari raspraviti licem u lice

>> Meron: Sva tri suda za ratne zločine odbila Jeremićev poziv

Skup je u 10 sati po lokalnom vremenu otvorio predsjednik Opće skupštine UN-a Vuk Jeremić, koji je i sazvao raspravu, a potom se obratio glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon.

Jeremić je poručio da će do 'pomirenja doći kad sve strane u konfliktu budu spremne reći istinu jedne drugima'.

'Poštovanje svih žrtava je u središtu ovog poduhvata i to je razlog zbog kojeg je od ključnog značaja da se osigura da se zločini ne poriču niti bizarno slave kao nacionalne pobjede', rekao je Jeremić koji je iskoristio svoje pravo sazivanja tematske sjednice, nezadovoljan oslobađajućim presudama Haškog suda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.

Ban Ki-moon je rekao da se mir, pomirenje i razvoj ne mogu ostvariti bez promoviranja međunarodnog kaznenog pravosuđa i pozvao da se rad međunaronih sudova ne dovodi u pitanje.

'Vrlo često, iako su sukobi prestali, čak i nakon izvjesnog vremena i velikog napora, emocije i tenzije su visoke. Zbog toga je bitno istinsko pomirenje. Upravo na tom području međunarodno kazneno pravosuđe može pomoći', rekao je Ban, koji je odmah nakon govora napustio dvoranu.

Nakon njega izlaganje je imao trenutno predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, a zatim je riječ uzeo predsjednik Srbije Tomislav Nikolić.

Nikolić Haag usporedio s inkvizicijom

Premda je najavljeno da će Nikolić prezentirati referat na čak 42 stranice, izlaganje je trajalo oko pola sata. Njegova je glavna poruka da je Haag dijelo 'selektivnu pravdu' što, prema njemu, ne doprinosi miru i pomirenju. 'U Haškom tribunalu nismo našli punu pravdu za žrtve. Postoje žrtve, ali ne i kazne', rekao je između ostalog Nikolić.

On je, kako prenosi Radio Slobodna Europa, suđenja u Haagu usporedio s Inkvizicijom, jakobinskim suđenjima nakon Francuske revolucije i Staljinovim čistkama u Sovjetskom Savezu i rekao da 'ozbiljnu i tešku sjenu na rad čitavog suda baca činjenica da su politički lideri samo jedne strane, srpske, u Haag došli kao okrivljeni, a iz njega otišli kao krivi'.

Inače, usred Nikolićevog govora u dvorani Opće skupštine došlo je do manjeg incidenta. Kako javlja Tanjug, predsjednica udruge Majke Srebrenice Munira Subašić pokušala je razvući transparent s natpisom 'Republika Srpska, genocidna', no u tome su je spriječili zaštitari, koji su je u konačnici i izveli iz dvorane.

Hrvatski predstavnik doveo u pitanje povod sazivanja rasprave

Hrvatski predstavnik Ranko Vilović, osvrćući se na prethodne govornike s područja bivše Jugoslavije, poručio je kako se čini da istina i pravda nisu vrijednosti zbog kojih je debata organizirana, a o Nikolićevim tvrdnjama kazao je kako ne korespondiraju s činjenicama i da Hrvatska nije s njima suglasna.

Vilović je poručio da je Hrvatska, iako nije uvijek bila zadovoljna procedurom i presudama, svo vrijeme surađivala i poštivala odluke i nikad nije dovodila sud u pitanje. 'To očekujemo i od drugih', rekao je. On je u ime Hrvatske podržao rad kaznenih tribunala i uspostavu Međunarodnog kaznenog suda kao jedno od najvećih civilizacijskih postignuća u 20. stoljeću. Hrvatska je kao žrtva agresije podržala ICTY kao najbolji način za postizanja pravde, kazao je Vilović.

Čurkin: ICTY je primjer pristranog i politiziranog sudišta

Predstavnik Rusije Vitalij Čurkin kazao je kako međunarodni kazneni sudovi mogu dati doprinos pomirenju samo ako su nepristrani i depolitizirani. ICTY je tomu negativni primjer, kaže Čurkin i dodaje da on 'ne predstavlja priču o uspjehu'. Ruski predstavnik ocijenio je da je 'nonšalantnost' kojom je donesena pravomoćna presuda Gotovina-Markač 'šokantna'.

'Etničko čišćenje gurnuto je u stranu' i 'pravda nije izvršena', kaže Čurkin koji smatra i da oslobađajuća presuda Ramushu Haradinaju predstavlja amnestiranje zločinačkog ponašanja jedne strane. 'Vijeće sigurnosti mora pomoći ovom tijelu da se iz toga izvuče', rekao je.

Predstavnik Europske unije Thomas Mayr-Harting pak smatra da su sudovi za Jugoslaviju i Ruandu dali veliki doprinos miru i zatiranju kulture nekažnjivosti zločina te je u ime EU pružio snažnu potporu njihovu radu.

Potpori radu međunarodnih kaznenih sudova pridružili su se i drugi sudionici rasprave od Kostarike od Turske.

Za raspravu prijavljeno gotovo 50 govornika

Za raspravu, koja bi se trebala nastaviti u četvrtak, prijavljeno je gotovo 50 govornika među kojima nije nijedna članica Europske unije, kao ni SAD i Kanada koje su odlučile bojkotirati debate.

Sva tri međunarodna kaznena suda, Međunarodni kazneni sud u Den Haagu, ICTY i Međunarodni kazneni sud za Ruandu, odbila su sudjelovati u raspravi kao i niz međunarodnih udruga poput Human Rights Watcha zbog bojazni da će Jeremić tu priliku iskoristiti za napad na ICTY. (D.M./B.V./Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook