Chavez je izrazio snažnu potporu iranskom predsjedniku Mahmudu Ahmadinedžadu i njegovu nastojanju da usprkos zabrani UN-a nastavi s obogaćivanjem urana u svojoj zemlji. Ipak, ostalo je nejasno na koji će način Chavez pomoći Iranu ako dođe do napada.
Pročitajte i ovo
Pokret nesvrstanih inače broji 118 zemalja članica i 15 promatrača. Summit pod nazivom "Bolji svijet je moguć" na nižim je razinama započeo u ponedjeljak, a svoju će kulminaciju doživjeti u petak i subotu izlaganjima šefova država i vlada zemalja članica i prihvaćanjem završne deklaracije.
Na summitu u Havani, u skupini zemalja promatrača sudjelovat će i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji je u četvrtak navečer doputovao u kubansku prijestolnicu. Prema postojećem okvirnom rasporedu, Mesić će svoje izlaganje na summitu održati u skupini zemalja promatrača, vjerojatno u subotu.
"Za mene je logično da je već sama nazočnost hrvatskog predsjednika, s obzirom da je Hrvatska samo promatrač u Pokretu, pokazuje koliku važnost ta zemlja ima za nesvrstane", rekao je zamjenik kubanskog ministra vanjskih poslova Abelardo Moreno. Kubanski dužnosnik nije mogao potvrditi hoće li doći do sastanka Mesića s domaćinom skupa Fidelom Castrom na marginama summita. "Castro se dobro oporavlja", kratko je odgovorio Moreno na novinarsko pitanje bez drugih pojedinosti. U ranije sastavljenom programu summita bio je predviđen Castrov govor i pozdravljanje šefova država i vlada te prijem za sudionike u petak.
Pokret nesvrstanih inače broji 118 zemalja članica i 15 promatrača. Summit pod nazivom "Bolji svijet je moguć" na nižim je razinama započeo u ponedjeljak, a svoju će kulminaciju doživjeti u petak i subotu izlaganjima šefova država i vlada zemalja članica i prihvaćanjem završne deklaracije Moreno je izvijestio da su sudionici velikim dijelom usuglasili završnu deklaraciju i zaključne dokumente kojima se odbacuju prijetnje miru i sigurnosti te osuđuju svake manifestacije jednostranosti i želje za hegemonijom. Nacrtom dokumenta osuđuje se doktrina preventivnog napada i prijetnja nuklearnog oružja protiv zemalja trećeg svijeta, vojne akcije i prijetnje uporabom sile, a također se odbacuje kategorizacija zemalja u dobre i zle.
Završna deklaracija predviđa i "energičnu osudu" izraelske agresije na Libanon, izražava potporu Venezueli nasuprot agresivnoj politici kojoj je izložena, potvrđuje se solidarnost s Palestincima, odbacuje američka gospodarska blokada protiv Kube i traži povrat pod kubanski suverenitet teritorija na kojem je smještena pomorska baza SAD-a Guantanamo.
