'Britanski BP je katastrofa za okoliš, ribarstvo i turizam'

Na zajedničkoj konfrenciji za tisak ta su pitanja ostala u sjeni uloge koju je korporacija BP imala 2009. u oslobađanju iz zatvora Libijca Abdel Baset al Megrahija, osuđenog na doživotni zatvor zbog bombaškog napada na zrakoplov Pan Am-a 1988., iznad škotskog Lockerbiea.

Pročitajte i ovo rat na bliskom istoku Iran priprema napad na Izrael? Obavještajci navode kako će izvesti udar tri vala napada Iranska vlada zatražila hitan sastanak Vijeća sigurnosti: Tvrde da imaju pravo odgovoriti na izraelski napad

Korporacija BP, omražena u SAD-u zbog izazivanja divovske nafte mrlje u Meksičkom zaljevu, navodno je lobirala za oslobađanje Megrahija kako bi osigurala koncesiju za bušenje nafte u libijskom zaljevu Sidra, što je potaklo četiri senatora iz država New York i New Jersey da zatraže kongresnu istragu. U rušenju Pan Amova leta 103 nad Lockerbiem poginulo je 270 osoba, uključujući brojne studente iz New Yorka i New Jerseya. Al Megrahi je osuđen na doživotni zatvor, ali je 2009. pušten iz samilosti da se vrati u Libiju, jer je umirao od raka. Sada je dobrog zdravlja i živi kao nacionalni heroj u Libiji.

Cameron je opetovano isticao u utorak da je odluka o oslobađanju Megrahija samostalna odluka škotske vlade, nevezana za lobiranje BP. Također je kazao kako ne misli da je potrebna istraga, već da će njegova vlada preispitati dokumente o slučaju. 'Ne treba mi istraga reći da je to bila loša odluka', rekao je Cameron, koji će se u Washingtonu sastati sa senatorima koji su zatražili istragu. Obama je rekao kako su se složili da je oslobađanje Megrahija bilo "loša odluka", ističući potporu naporima Camerona da se sazna više o okolnostima slučaja.

Svi mi ovdje u Sjedinjenim Državama bili smo iznenađeni, razočarani i ljuti zbog oslobađanja Megrahija", rekao je Obama. To je Cameronov prvi službeni posjet Bijeloj kući otkako je preuzeo dužnost u svibnju ove godine. Obama i Cameron naglasili su "poseban odnos" između dviju države, a Obama je rekao da SAD "nema bližeg saveznika i jačeg partnera od Velike Britanije".

Obama je rekao da su veliki dio razgovora posvetili Afganistanu, gdje je Britanija bila glavni američki saveznik sa 10,000 vojnika. Cameron je rekao da želi povući britanske postrojbe do sljedećih izbora, koji su predviđeni za 2015. godinu. Obama je međunarodnu konferenciju u Kabulu opisao kao "još jedan veliki korak naprijed", citirajući predstavljanje planova afganistanske vlade za poboljšanje sigurnosti, gospodarski rast i dobro upravljanje. On je najavio veće prenošenje odgovornosti za sigurnost na afganistanske snage i početak povlačenje dijela američkih snaga iz Afganistana u srpnju 2011.

Obama i Cameron potvrdili su predanost nalaženju diplomatskog rješenja za problem nukleranih ambicija Irana, ali i odlučnost da provedu nove sankcije. 'Pozivamo iranski režim da bez odgađanja nastavi pregovore s međunarodnom zajednicom. Još nije prekasno da to učini', rekao je Cameron. Obama je zahvalio za britanske napore na donošenju strogih sankcija Europske unije protiv Irana.Dvojica čelnika raspravljali su i o ekološkoj katastrofi u Meksičkom zaljevu. Cameron je rekao da razumije ljutnju u SAD-u zbog naftne mrlje koju je izazvao britanski BP.

'To je katastrofa za okoliš, za ribarstvo, za turizam', rekao je Cameron, ističući kako je BP važan i za britansko i za američko gospodarstvo, te kako je obostrani interes da ta tvrtka ostane čvrsta i stabilna.Predsjednik SAD i britanski premijer razgovarali su i o načinima za smanjenje proračunskog deficita i javnog duga. Cameronova je vlada nametnula strogo smanjenje potrošnje, dok je Obamina administracija za dugoročno smanjivanje deficita, ali ne želi prenaglo prekinuti poticaje gospodarstvu, kako ne bi ugrozila krhki oporavak i vratila zemlju u recesiju.

>> Obama o BP-u: Ne želim čuti da daju sitniš ribarima

Obama je rekao da postoje razlike u načinu na koji zemlje tom problemu 'taktički pristupaju i kojim tempom.'Cameron će svoj dvodnevni posjet SAD-u završiti u srijedu u New Yorku, gdje će se sastati s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-moonom i gradonačelnikom Michaelom Bloombergom. (Hina)