Borimo se za prava životinja, no što je s ljudima i okolišem?

  • Zagreb, 21.01.2012., 11:01
  • Autor: Darija Brnović
  • 7 komentara

I dok se Prijatelji životinja i PETA agresivnim kampanjama i dobrim marketingom, zahvaljujućim izdašnim izvorima financiranja, bore za prava životinja u sjeni često ostaju problemi koje stvara industrija pamuka koja je daleko veća od industrije krzna.

 
 
 
 
Prosvjed (Foto: Daniel Kasap/PIXSELL)

Industrija pamuka utječe na samog čovjeka i okoliš. Naime, uzrokuje zagađenje voda, degenerativne bolesti i smrt kod berača pamuka među kojima su često djeca.

Jeste li znali da je za samo jednu pamučnu majicu dugih rukava potrebno, u prosjeku, čak 2.700 litara vode? No tu nije kraj šokantnim podacima o tekstilnoj industriji.


Za smo jedan kilogram pamuka potrebno je oko 11.000 litara vode. Globalno gledano, godišnja proizvodnja pamuka isušuje oko 210 milijardi i zagađuje oko 50 milijardi kubika vode, piše neprofitna organizacija The Water Footprint Network koja se zalaže za održivo i učinkovito korištenje vode.
BBC je nedavno prenio priču aktivista za građanska prava Jignesha Mevania koji je opisao kako djeca u Indiji već desetljećima rade na plantažama pamuka.

Imaju svega 10-tak godina, a rade doslovno na svakom procesu proizvodnje. Industrija pamuka godišnje okreće na milijune i milijune eura, no ta djeca često ne primaju niti kune već novac ide njihovim roditeljima koji ih i šalju na plantaže.


Prema zakonu, na indijskim plantažama osobe ne bi smjele raditi ako nemaju 16 godina. I svi bi trebali imati sigurnosnu opremu i maske. No, naravno da najčešće nije tako. Djeca i radnici često zbog pesticida oboljevaju od plućnih bolesti, ili pak od iscrpljenosti zaspu među pamukom i tako se uguše, prenosi BBC.

Radnici na plantažama plaćaju se oko 12 kuna na dan, iako bi trebali dobivati nešto više od 40 kuna za 12 sati rada.
Iako je u mnogim zemljama zabranjen, poznato je da se pesticid endosulfan i dalje koristi u proizvodnji pamuka te da ga koriste na plantažama največih proizvođača poput Kine i Indije.

Posljedice ovog pesticida su nervni poremećaji, smrt ili pak malforacije novorođenčadi. Brojke pokazuju da endosulfan svake godine u prosjeku oduzme 20.000 života ted a se njime zaraze milijuni ljudi. Prema podacima Greenpeacea, u svijetu se upotrebljava oko 1.8 milijardi kilograma pesticida godišnje, a dio otpada i na proizvodnju pamuka.

U nerazvijenim zemljama, poput Benina u Africi, ljudi i djeca koji rade na plantažama ni ne znaju ispravno koristiti pesticide pa su oboljena i umiranja ondje dio svakodnevice.
Pesticidi u proizvodnji pamuka i obradi tekstila itekako zagađuju okoliš i vodu, posebice u Kini koja je, prema nekim podacima, najveći proizvođač pamuka.

Upravo je tekstilna industrija ondje jedan od najvećih zagađivača. Svjetska zdravstvena organizacija procijenjuje da zagađena voda uzrokuje 75% svih oboljena u Kini, i više od 100.000 smrti godišnje. Zastrašujući je podatak da više od 320 milijuna Kineza nema pristup čistoj, pitkoj vodi što je gotovo više od polovice čitave populacije SAD-a. I ekolozi već odavno upozoravaju: Velike rijeke presušuju!

>>Ekolozi upozoravaju: Velike rijeke presušuju!


>>Je li ona pravi odabir za zaštitu prava životinja?
 

  • Ispiši
  • Ocijeni:
  • ( glasa)

Komentari ( komentara do sada)

Komentiraj

tvoj komentar:

4933afbd46_60626498 Htio pregaziti policajce, zaustavili ga auto-škola i vozač SUV-a (Video: APTN)

27.5.2012 - Vozača koji je krivim smjerom ulice vozio neregistrirani automobil, policija nije mogla sama obuzdati pa su im pomogli drugi vozači, među njima i vozač auto-škole.

Dnevnik.hr na Facebooku