belgijski navijači, arhiva (Foto:Patrik Macek/PIXSELL)
belgijski navijači, arhiva (Foto:Patrik Macek/PIXSELL)

Mala belgijska regija Valonija nije dala saveznoj vladi suglasnost za potpisivanje trgovonskog sporazuma EU i Kanade jer traži dodatnu zaštitu za svoje proizvode.


 Složeni belgijski politički sustav u središtu je pažnje pošto frankofona regija Valonija ustraje na blokadi sporazuma o slobodnoj trgovini EU-a i Kanade (CETA) o kojem se pregovaralo sedam godina.

Parlament frankofone regije Valonije, na jugu Belgije, odbio je prošli tjedan dati saveznoj vladi suglasnost za potpisivanje tog sporazuma, tražeći dodatnu zaštitu za svoje proizvode.

U četvrtak navečer, paralelno s odvijanjem summita EU-a u Bruxellesu, Valonci su još jednom priopćili da ostaju pri blokadi, što onemogućava potpisivanje sporazuma koje je planirano za idući tjedan.

Povjerenica Europske komisije za trgovinu Cecilia Malmstroem u stalnom je kontaktu s valonskim vlastima i belgijskom saveznom vladom kako bi riješili nastalu situaciju, ali kako je uopće moguće da malena regija dovede u pitanje sporazum goleme vrijednosti?

Nekoć centralizirana monarhija s jakim nacionalnim institucijama, Belgija se sedamdesetih godina 20. stoljeća polako pretvorila u decentraliziranu federaciju entiteta. To se dogodilo pod silnim pritiskom separatistički orijentiranih Flamanca, zasićenih dominacijom frankofonog stanovništva od stvaranja moderne Belgije 1830. godine. Zemlja je pretvorena u savez regija i lingvističkih zajednica, svake sa svojim parlamentom i vladom i sa svakom ustavnom reformom sve više izvršne vlasti u svojim rukama.

Tri regije

Frankofona Valonija, Flandrija u kojoj se govori nizozemski i glavni grad Bruxelles čine tri belgijske regije. One imaju ovlasti za donošenje odluka u području poljoprivrede, okoliša i gospodarstva.
Takozvane lingvističke zajednice (francuska, nizozemska i njemačka) kontroliraju obrazovanje, kulturu i medije.

Svaka od regija i jezičnih zajednica ima svoj parlament i vladu. To znači da Belgija ima sedam parlamenata: geografskih regija Valonije, Flandrije i Bruxellesa, triju jezičnih zajednica i savezni parlament.

Kada Belgija potpisuje neki međunarodni ugovor, čak i one koje ispregovara EU, svaki od sedam izabranih tijela mora ga raftificirati.

Zbog toga što taj proces može trajati godinama, ratifikacija se najčešće događa nakon potpisivanja i privremene implementacije sporazuma.

EU nemoćna

U slučaju CETA-e regionalni parlamenti su bili mjesecima involvirani u proces i nakon drugog razmatranja zastupnici u Valoniji i francuskoj jezičnoj zajednici odlučili su odbaciti sporazum.

Za potpisivanje CETA-e Europska unija treba odobrenje svih 28 članica. Belgija za to treba zeleno svjetlo svojih sedam parlamenata.

Ukoliko se Valonija i njezin premijer Paul Magnette ne predomisle, šefovi europskih država i vlada ne mogu ništa. Sporazum će biti blokiran i kanadski premijer Justin Trudeau neće doći 27. listopada u Bruxelles na potpisivanje. (Hina)