'Razmislit ćemo do drugog čitanja da referendum za opoziv ipak ostane u zakonu', kazao je Bauk na sjednici saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, koji je u dva i pol sata rasprave ostao bez kvoruma pa je odgodio odlučivanje o spomenutom zakonskom prijedlogu.
Naglasio je kako treba dobro promisliti o 'propozicijama' takvog referenduma, koji je Vlada predložila brisati iz zakona, pri čemu zauzima stav kako bi možda najbolje rješenje bilo da se kao rezultat referenduma gleda broj glasova od broja birača koji su izašli na referendum, primjerice jedna trećina njih.
Da bi mogućnost građanskog referenduma trebala ostati u zakonu smatra i predsjednik Odbora Peđa Grbin (SDP), koji ističe kako činjenica da su do sada bila pokrenuta tek četiri takva referenduma i da ni jedan nije uspio nije dovoljan argument da takvu mogućnost građanima treba uskratiti. 'Građanima se mora ostaviti takva inicijativa', poručio je.
>> Gradonačelnici više neće biti dužnosnici koje je u Hrvatskoj najteže smijeniti!
Isto misli i Vladimir Šeks (HDZ), koji na najavu ukidanja referenduma gleda kao na povećanje manevarskog prostora za političku korupciju i izborni inženjering u lokalnoj samoupravi.
'Vrlo sam zabrinut jer ne vidim da će predložena rješenja utjecati na smanjenje političke izborne korupcije', kazao je Šeks, nužnim ocijenivši doradu zakonskih rješenja vezanih uz referendum za opoziv lokalnih čelnika.
Dio članova Odbora potrebnim smatra i zakonom propisati više situacija kada bi se raspisivali novi izbori za lokalne čelnike i predstavnička tijela, odnosno da to ne bude samo neizglasavanje proračuna. Članovi Odbora iz SDP-a i HDZ-a u raspravi su se suglasili kako se institut neposrednog izbora lokalnih čelnika pokazao kao loše rješenje.
Davorin Mlakar (HDZ) kazao da je takav institut suprotan ideji Europske povelje o lokalnoj samoupravi, ali i hrvatskog Ustava, koji kaže da građani pravo na lokalnu samoupravu ostvaruju kroz predstavničko tijelo, dakle općinsko ili gradsko vijeće te županijsku skupštinu.
Za Dragutina Lesara (Hrvatski laburisti), pak, institut neposrednih izbora nije sporan, ističući da i predsjednika države biramo neposredno, te da se nitko ne zauzima za njegov izbor parlamentarnim sustavom. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
