455163
455163
455163
455163
455163

''BiH može računati na potporu Hrvatske u procesu europskih integracija''

  • , 28.10.2016., 21:30
  • Autor:
  • komentara

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u petak u Mostaru kako će političkom vodstvu bosanskohercegovačkih Hrvata dati potporu za ostvarenje jednakopravnosti s Bošnjacima i Srbima te je najavio kako će vlada poticati snažnije investicije u BiH.

 
 
 
 
Plenković u posjetu BiH (Video: Vijesti Nove TV)
Plenković u posjetu BiH (Video: Vijesti Nove TV)

"Nova hrvatska vlada stavlja BiH na prvo mjesto vanjskopolitičkih aktivnosti, položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda u smislu njegove jednakopravnosti trajna je zadaća“, rekao je Plenković novinarima.

Istaknuo je da je Hrvatska 'najprijateljskija' zemlja kojoj je cilj pomoći BiH na putu u EU i NATO. "Postoji puno razumijevanje na razini svih institucija da je Hrvatska ključni partner kao članica EU-a“, dodao je hrvatski pemijer.

Najavio je da će vlada nastaviti podržavati hrvatske gospodarstvenike da snažnije investiraju u BiH. "Ovdje je velika prigoda u smislu investicija za naše kompanije. U tome ćemo smislu poticati sve oblike suradnje“, rekao je.

Plenković se u Mostaru u petak navečer susreo s mostarsko-duvanjskim biskupom Ratkom Perićem, a za subotu je u Mostaru predviđen susret s vodstvom Hrvatskog narodnog sabora u BiH koji okuplja najznačajnije hrvatske političke stranke, posjet Franjevačkom samostanu i susreti s čelnim ljudima Sveučilišta u Mostaru, Sveučilišno-kliničke bolnice i Hrvatskog narodnog kazališta.

Jačanje gospodarskih veza

Plenković je u Kiseljaku izjavio da će Hrvatska voditi brigu o Hrvatima u središnjoj Bosni i drugim dijelovima BiH, što uključuje ne samo zaštitu njihovih nacionalnih prava nego i jačanje gospodarskih veza.

Plenković je u Kiseljaku boravio u sklopu dvodnevnog posjeta BiH i sastao se s načelnikom općine Mladenom Mišurićem Ramljakom koji mu je zahvalio zbog dolaska u tu sredinu.

"Došli smo kao bismo poslali važnu poruku središnjoj Bosni i položaju Hrvata", rekao je Plenković ističući da su za Hrvatsku jednako značajni svi Hrvati u BiH, bez obzira u kojem dijelu zemlje žive.

Podsjetio je kako se u toj općini uz financijsku potporu Hrvatske gradi Caritasov dom. "Ovo je signal politike potpore koji se materijalizira kroz konkretne projekte", istaknuo je hrvatski premijer nakon razgovora s općinskim čelnicima.

Načelnik Ramljak je kazao kako su u Kiseljaku Hrvatskoj zahvalni na svim do sada realiziranim projektima.

Plenković obećao da će voditi računa o svim Hrvatima u BiH

Sastankom s članovima vodstva Hrvatskog kulturnog društva "Napredak" hrvatski premijer Andrej Plenković u petak popodne okončao je svoj prvi službeni posjet Sarajevu u toj ulozi, a mini-turneju po Bosni i Hercegovini nastavio je odlaskom u Kiseljak te potom u Mostar.

Predsjednik "Napretka" monsinjor Franjo Topić kazao je novinarima nakon tog sastanka kako je od hrvatskog premijera zatražio veću potporu Hrvatske za Bosnu i Hercegovinu i to kao cjelinu.

"Tražili smo potporu i za njen sjever i za njen središnji dio i za jug. On je obećao, i to je vrlo važno, da će se voditi računa o svim Hrvatima u BiH", kazao je Topić.

Plenković je, prema Topićevim rječima, obećao veću potporu radu "Napretka". Podsjetio je kako je politika ovog društva usmjerena na to da Hrvata u BiH bude što više i to na cijelom njezinu tetitoriju.

"Cilj nam je da što bolje živimo ali i da bolje živimo s drugima i da povezujemo i Hrvatsku", kazao je Topić podsjećajući na činjenicu da i u Hrvatskoj ovo društvo ima svojih šesnaest podružnica.

Premijer Plenković je prije odlaska iz Sarajeva s članovima vladinog izaslanstva prošetao starim dijelom grada obišavši pri tom katedralu Srca Isusova i Begovu džamiju. Učinili su to u društvu predsjedatelja Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića, ministra vanjske trgovine Mirka Šarovića te prometa i komunikacija Ismira Juske.

Rješavanje preostalih pitanja

Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković najavio je u petak u Sarajevu kako će se u predstojećem razdoblju pokušati riješiti preostala otvorena pitanja u odnosima s Bosnom i Hercegovinom, a istodobno je potvrdio kako ta zemlja može računati na svaku potporu Hrvatske u procesu europskih integracija.

Nakon službenih razgovora izaslanstava hrvatske Vlade i Vijeća ministara BiH Plenković je novinarima kazao kako je njegov dolazak u Sarajevo jasna potvrda predizbornih obećanja kako će BiH biti ključni vanjskopolitički prioritet njegove vlade.

Nastavit ćemo s angažiranom potporom BiH, posebice kada je riječ o njenom europskom putu, kazao je Plenković.

Poručio je kako su i on i ostali članovi hrvatske Vlade došli u Sarajevo kao prijatelji koji žele da se što prije riješe preostala otvorena pitanja iz prošlosti, a da se istodobno pomogne na europskom i euroatlantskom putu BiH.

"Praktično je spreman tekst sporazuma o suradnji na europskim pitanjima kako bi BiH koristila iskustva Hrvatske", kazao je Plenković ističući kako će to konkretno pomoći BiH u popunjavanju upitnika nužnog za odobravanje kandidatskog statusa za članstvo u EU-u.

Iz BiH za Novu TV izvještava Andrija Jarak

Potvrdio je kako će tijekom svog mandata posebnu brigu iskazati za ravnopravnost Hrvata u BiH jer je to također doprinos stabilnosti BiH.

"To će se raditi na otvoren i transparentan način", najavio je Plenković dodajući kako se sve sugestije o potrebi poštivanja načela federalizma u BiH odnose na teritorij cijele države a ne samo Federacije BiH.

Za izmjene izbornog zakona u BiH kazao je da je jedna od ključnih političkih tema u toj zemlji, posebice u svjetlu stanja u Mostaru gdje lokalnih izbora nema već godinama ali i nedavnih incidenata tijekom lokalnih izbora u Stocu.

Interes je Hrvatske da se rasvjetli sve što se tamo točno zbilo i da se izbori ponove, kazao je hrvatski premijer.

Dodao je kako je za Hrvatsku važno da se izbjegne bilo kakvo preglasavanje u BiH, a o izbornom zakonu odluku se treba donijeti u samoj zemlji.

Na pitanje miješa li se Hrvatska u unutarnje stvari BiH Plenković je kazao kako su takve prosudbe temeljene na prevladanim konceptima iz 19. i 20. stoljeća jer su se stvari od tada značajno promijenile a međusobna povezanost država postala je činjenicom.

"Mi pristupamo BiH kao partner", kazao je Plenković pojašnjavajući kako će buduća rješenja za ustroj i prava građana BiH doći iz te zemlje a Hrvatska želi da Hrvati budu ravnopravni jer je "u prošlosti bilo situacija u kojima to nije bio slučaj".

Upozorio je kako se mora voditi računa o tome da danas proces proširenja EU-a nema prioritetno značenje kakvo je imao ranije a na Hrvatskoj je odgovornost biti glavnom transformacijskom poveznicom za države regije koje imaju ambicije postati članicama EU-a.

Europski proces, kako je istaknuo, prigoda je za rješavanje otvorenih pitanja koja su ostala na dnevnom redu a to se odnosi i na Srbiju kako bi to prestalo biti zaprekom kvalitetnim odnosima i široj stabilnosti jugoistoka Europe.

Sličnu pomoć Hrvatske mogu očekivati i Makedonija, Crna Gora, Kosovo i Albanija.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić kazao je kako početkom prosinca očekuje upitnik Europske komisije a od prijatelja poput Hrvatske u Sarajevu se očekuje stručna pomoć kako bi se što prije dalo odgovore na postavljena pitanja.

"Vjerujemo da ćemo u predviđenom roku od šest mjeseci adekvatno i stručno odgovoriti na upitnik", kazao je Zvizdić.

Kazao je i kako bi se u BiH moglo očekivati spajanje izbornih ciklusa već od 2018. godine jer bi se time dobilo stabilno razdoblje od četiri godine rada za izabrane vlast.

Za Stolac je kazao kako mora ostati isključivo unutarnje pitanje BiH a izborni i svi drugi zakoni za osnov trebaju imati poštivanje ljudskih prava i jednakopravnost svih građana.

"Ako se to bude poštovalo neće biti nikakvih problema sa usvajanjem tih zakona", kazao je Zvizdić. Istaknuo je kako buduće odnose s Hrvatskom vidi temeljene na uzajamnom razumijevanju i potpori.

"Hrvatska je dugi niz godina unutar pet najvažnijih trgovinskih partnera i investitora u BiH što vrlo jasno definira odnose na planu gospodarske suradnje", kazao je Zvizdić odajući uz to zahvalnost Hrvatskoj kao konstruktivnom zagovaratelju europskog puta BiH.

"Naš najvažniji cilj i dalje ostaje EU i očekujemo punu i nedvojbenu potporu Hrvatske na tom putu", kazao je Zvizdić.

Najavio je kako se najkasnije do kraja godine može očekivati zajednička sjednica dviju vlada na kojoj će se naći otvorena pitanja međusobne suradnje.

Vladino izaslanstvo predvođeno premijerom Plenkovićem posjet Sarajevu nastavilo je susretom s članovima Predsjedništva BiH i čelnicima državnog parlamenta te zemlje te s predstavnicima vjerskih zajednica i Hrvatskog kulturnog društva "Napredak".

Premijer Plenković boravak u BiH nastavit će posjetom Kiseljaku a nakon toga odlazi u Mostar gdje će boraviti i u subotu.

U izaslanstvu hrvatske vlade su i njen potpredsjednik i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te predstojnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas. (Hina)

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se