Nakon najave sredinom prosinca prošle godine o obnovi desetljeća prekinutih veza, američki i kubanski predsjednici zakopali su posljednje relikte Hladnog rata sa srdačnim susretom, prvim nakon sastanka šefova dviju država 1956. godine. Obama i Castro održali su u subotu nakon više od pola stoljeća povijesni sastanak na regionalnom summitu američkih zemalja u Panami, obećavši da će "otvoriti novu stranicu" u odnosima dviju zemalja.
Pročitajte i ovo
Izbili neredi
VIDEO Prosvjednici upali u zgradu partije i zapalili namještaj: "Želimo slobodu"
Posljedice
Ministar: U napadu SAD-a na Venezuelu ubijeno je 100 ljudi, većina hladnokrvno
Bori se za život
Tinejdžer (16) u kritičnom stanju: Ima teške opekline na 95 posto tijela, navodno zbog TikTok izazova
Reakcija iz Srbije
Vučić odgovorio Milanoviću: "Neka Hrvatska pazi što radi"
Oglasila se i policija
Detalji strašnog zločina u Austriji: Otkriveno zašto je Hrvat napao Afganistance i nožem ubio jednog
"Promjena američke politike prema Kubi označava početak nove ere u odnosima s Latinskom Amerikom (...) Činjenica da predsjednik Castro i ja ovdje danas sjedimo predstavlja povijesni događaj", kazao je Obama pred 30-ak šefova država.
Taj susret, ističe AFP, također obilježava veliki povratak Kube na pozornicu dviju Amerika, na kojoj Havana nije bila nazočna od njezina osnivanja 1994. Događaj je to koji će imati posljedice na odnose na američkom kontinentu, čak i ako između dvaju bivših neprijatelja ostanu brojni nesporazumi i neslaganja.
Kratak susret Obame i Madura marginama summita u Panami
"Taj susret je nevjerojatno važan. Ima potencijal da poboljša odnosa između dviju hemisfera", ocijenila je Joy Olson iz instituta za Latinsku Ameriku u Washingtonu (WOLA).
"Od danas su odnosi između SAD-a i Latinske Amerike drugačiji", mišljenja je Santiago Canton, dužnosnik Centra Robert F. Kennedy za pravdu i ljudska prava.
"Sablast Kube bila je prisutna u svim bilateralnim i multilateralnim odnosima SAD-a i Latinske Amerike. Od sada, ta sablast ne postoji, nestala je", dodao je Canton, izazivši nadu da ga neće naslijediti neki drugi fantom.
"Poželimo da to ne bude Venezuela", kazao je Canton.
Konstatiravši da je iza Caracasa u trenutku uvođenja američkih sankcija, što je objašnjeno nezgrapnom kvalifikacijom o "sigurnosnoj prijetnji" SAD-u, stao veliki broj latinoameričkih zemalja, Barack Obama je za tih 48 panameričkih sati znao umanjiti štetu, pa je tako u petak kazao da Venezuela ne predstavlja istinsku prijetnju sigurnosti njegove zemlje.
Iza kulisa je u razgovoru Maduru poručio da u američkom interesu nije prijetiti Venezueli već podržati demokraciju, stabilnost i prosperitet Venezuele i regije.
"Uvijek je dobro kada se vodi dijalog, iako izjave Madura ilustriraju da je sukob sa SAD-om uvijek lako riješenje da se pažnja ljudi odvrati od ozbiljnih problema u Venezueli", rekla je Olson.
Sa summitom u Panami, Obama je omogućio jedan novi početak, no stručnjaci ocjenjuju da treba još puno toga učiniti kako bi zaradio privilegirani položaj u nekadašnjem američkom "dvorištu". (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook