Nakon najave sredinom prosinca prošle godine o obnovi desetljeća prekinutih veza, američki i kubanski predsjednici zakopali su posljednje relikte Hladnog rata sa srdačnim susretom, prvim nakon sastanka šefova dviju država 1956. godine. Obama i Castro održali su u subotu nakon više od pola stoljeća povijesni sastanak na regionalnom summitu američkih zemalja u Panami, obećavši da će "otvoriti novu stranicu" u odnosima dviju zemalja.
Pročitajte i ovo
MADUROVA SUDBINA
Amerika ima novu metu u Venezueli, zaprijetili moćnom ministru: "Još nismo završili"
30 minuta saslušanja
Maduru na kraju ročišta zaprijetio čovjek u sudnici! Danska premijerka poručila: "NATO je gotov ako SAD napadne"
"Gubitak za sve"
Trump je jedva dočekao: SAD se danas povlači iz jedne od najvažnijih svjetskih organizacija
Incident u Zagrebu
Upali u Veleposlanstvo Indije u Zagrebu, doznajemo detalje
Užas u Berlinu
Tragedija u dječjem vrtiću: Vrata pritisnula mališana i ubila ga
"Promjena američke politike prema Kubi označava početak nove ere u odnosima s Latinskom Amerikom (...) Činjenica da predsjednik Castro i ja ovdje danas sjedimo predstavlja povijesni događaj", kazao je Obama pred 30-ak šefova država.
Taj susret, ističe AFP, također obilježava veliki povratak Kube na pozornicu dviju Amerika, na kojoj Havana nije bila nazočna od njezina osnivanja 1994. Događaj je to koji će imati posljedice na odnose na američkom kontinentu, čak i ako između dvaju bivših neprijatelja ostanu brojni nesporazumi i neslaganja.
Kratak susret Obame i Madura marginama summita u Panami
"Taj susret je nevjerojatno važan. Ima potencijal da poboljša odnosa između dviju hemisfera", ocijenila je Joy Olson iz instituta za Latinsku Ameriku u Washingtonu (WOLA).
"Od danas su odnosi između SAD-a i Latinske Amerike drugačiji", mišljenja je Santiago Canton, dužnosnik Centra Robert F. Kennedy za pravdu i ljudska prava.
"Sablast Kube bila je prisutna u svim bilateralnim i multilateralnim odnosima SAD-a i Latinske Amerike. Od sada, ta sablast ne postoji, nestala je", dodao je Canton, izazivši nadu da ga neće naslijediti neki drugi fantom.
"Poželimo da to ne bude Venezuela", kazao je Canton.
Konstatiravši da je iza Caracasa u trenutku uvođenja američkih sankcija, što je objašnjeno nezgrapnom kvalifikacijom o "sigurnosnoj prijetnji" SAD-u, stao veliki broj latinoameričkih zemalja, Barack Obama je za tih 48 panameričkih sati znao umanjiti štetu, pa je tako u petak kazao da Venezuela ne predstavlja istinsku prijetnju sigurnosti njegove zemlje.
Iza kulisa je u razgovoru Maduru poručio da u američkom interesu nije prijetiti Venezueli već podržati demokraciju, stabilnost i prosperitet Venezuele i regije.
"Uvijek je dobro kada se vodi dijalog, iako izjave Madura ilustriraju da je sukob sa SAD-om uvijek lako riješenje da se pažnja ljudi odvrati od ozbiljnih problema u Venezueli", rekla je Olson.
Sa summitom u Panami, Obama je omogućio jedan novi početak, no stručnjaci ocjenjuju da treba još puno toga učiniti kako bi zaradio privilegirani položaj u nekadašnjem američkom "dvorištu". (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook