Albanija je prošli mjesec pod pritiskom javnosti odbila sudjelovati u uništenju sirijskog kemijskog oružja, što je primjer na koji se jučer pozvao premijer Zoran Milanović kada je zatražio javnu raspravu o hrvatskom sudjelovanju u transportu prekursora, sastojaka u proizvodnji kemijskih otrova, iz Sirije preko Sredozemlja do Atlantika.
Pročitajte i ovo
Albanski premijer Edi Rama sredinom je studenoga pred nekoliko tisuća prosvjednika okupljenih ispred njegova ureda, kako su javili strani mediji, odlučno odbio da se kemijsko oružje Sirije uništava na teritoriju njegove zemlje.
Milanović najavio prekrcavanje kemijskog oružja iz Sirije, negdje na Mediteranu
Albanska odbijenica bila je iznenađenje i veliki udarac međunarodnim naporima za uništenjem toga oružja do sredine 2014.
Organizacija za uništenje kemijskog oružja (OPCW) tražila je zemlju koja će biti 'domaćin' uništenja sirijskog kemijskog arsenala, a malo je koji diplomat vjerovao da će Albanija odbiti sudjelovanje jer su njezinu uključenost izravno zatražile Sjedinjene Države, zemlja koja je Albaniju politički zadužila u mnogo čemu.
No, Rama je odustao pod pritiskom javnosti, koja je smatrala da je takva operacija zdravstveni i ekološki rizik, uz službeno obrazloženje da Albanija nema kapaciteta za sudjelovanje u uništenju oružja.
Hrvatskoj nitko ne nudi da sudjeluje u uništavanju kemijskog oružja, ali, kako je u utorak rekao premijer Milanović, službeni Zagreb sudjeluje u konzultacijama o mogućem transportu prekursora, sastojaka u proizvodnji kemijskih otrova, iz Sirije preko Sredozemlja do Atlantika.
'To nisu bojni otrovi, a predviđeno je njihovo uništavanje, vjerojatno u Atlantiku, u organizaciji američke vojske. Međutim, oni se moraju negdje pretovariti na brodove', kazao je Milanović.
'Sada traju konzultacije sa sredozemnim zemljama, a mi sudjelujemo u njima', rekao je Milanović i pozvao na javnu raspravu.
Rusi OPCW-u nude dva milijuna dolara za uništenje Asadovih kemikalija
'Čut ćemo što hrvatska javnost misli o tome. Vidjeli ste što se dogodilo u Albaniji. Ako se dogovorimo možemo sudjelovati u jednom plemenitom projektu, kao članica UN-a, EU-a, kao zemlja koja želi mir u svijetu. To je projekt niskog rizika, ali ljudi o tome moraju imati sve informacije', rekao je premijer dodajući da je o tome razgovarao i s predsjednikom Ivom Josipovićem.
Novi list je neslužbeno doznao da bi cijela operacija pretovara, ako vlada pristane, trajala dan ili dva u nekoj od hrvatskih luka i odvijala se pod strogim nadzorom inspektora OPCW-a.
Prekursori su toksične sirovine od kojih se prave bojni otrovi, ali ako se poštuju propisi, koji su strogi i precizno razrađeni, prekrcaj ne nosi rizik.
Po pisanju svjetskih medija s početka prosinca, komponente za kemijsko naoružanje bi se iz sirijskih kemijskih postrojenja prvo trebale transportirati cestom do luke Latakije, gdje bi se ukrcali na komercijalne brodove, vjerojatno danski ili norveški, i zatim negdje u Sredozemlju bili pretovareni na 200 metara dug američki brod MV Cape Ray koji ne može uploviti u navedenu sirijsku luku.
Cape Ray je opremljen sustavima za hidrolizu i kemijske tvari se mogu neutralizirati negdje na moru, vjerojatno na Atlantiku.
OPCW je pozvao sirijske vlasti da oko 200 tona kemikalija dopreme do Latakije do 31. prosinca. Cape Ray će biti spreman za isplovljavanje iz svoje baze u Norfolku u Virginiji početkom siječnja.
Proces prekrcaja nadgledat će 36 tehničara pod budnom paskom stručnjaka OPCW-a, a 25-očlana posada Cape Rayja imat će i pratnju američke mornarice, koja bi se trebala pobrinuti i za medicinske potrebe u slučaju nesreće.
'Plan izgleda solidno. Po pitanju sigurnosti, izgleda da je sve pokriveno', napisao je Jean Pascal Zanders, belgijski stručnjak koji vodi blog o kemijskom oružju. Posadi Cape Rayja trebalo bi od 45 do 60 dana za uništenje sastojaka. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
