Ako Trump ne potpiše Pariški sporazum, loše nam se piše

Američki predsjednik Donald Trump globalno zagrijavanje nazvao je kineskom šalom, a osobama od povjerenja među kojima je i ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša Scott Pruitt, nedavno je rekao da namjerava napustiti međunarodni sporazum o klimatskim promjenama.

Pročitajte i ovo tijesna utrka Hrvatica u borbi za jednu od najtežih pozicija u Bijeloj kući: "Moja obitelj u bivšoj Jugoslaviji morala je sve zapisivati..." Bijela kuća joj ne odgovara? Melania Trump zbog sina se odlučila na pomalo drastičnu odluku

Upravo to zabrinulo je znanstvenike koji napominju da će američko povlačenje iz sporazuma vrlo vjerojatno pogoršati problem zagrijavanja koji za Zemlju već postoji. Izračuni sugeriraju da bi se emisija ugljičnog dioksida mogla povećati za dodatne tri milijarde tona godišnje, piše Independent.

Povećanja iz godine za godinu mogla bi uzrokovati veća topljenja ledenjaka, povećanje razine mora i poticanja ekstremnijeg vremena. Jedna je skupina znanstvenika provela simulaciju najgoreg scenarija posljedica američke odluke o nesmanjivanju ugljičnog dioksida te su došli do zaključka da će do kraja stoljeća samo SAD uzrokovati zagrijavanje više za oko 0,3 stupnja. Iako se ne slažu svi oko toga kolika će točno biti razina zagrijavanja kao posljedica, svi se slažu da će posljedica biti zagrijavanje.

Prekretnica u borbi protiv klimatskih promjena

U subotu je Trump na Twitteru napisao da će sljedećeg tjedna donijeti odluku hoće li podržati pariški klimatski sporazum. Izvor koji je u kontaktu s dužnosnicima uključenima u donošenje odluke za Reuters je kazao kako je za sljedeći tjedan planirano nekoliko sastanaka s prvim ljudima energetskih tvrtki i drugima o klimatskom sporazumu uoči očekivane Trumpove objave kasnije tijekom tjedna. Reuters napominje da nije jasno hoće li se ti sastanci uopće održati.

Tijekom summita sedam najrazvijenijih zemalja svijeta u Italiji Trump je odbio podleći pritiscima saveznika da podrži sporazum koji je 2015. dogovoren i označio je prekretnicu u borbi protiv klimatskih promjena.

Trump je globalno zatopljenje nazvao prijevarom i izložen je udruženom naporu svjetskih vođa da poštuje pariški sporazum o ograničavanju emisije ugljičnog dioksida.

Podaci govore sami za sebe

Što god Trump mislio, znanstveni podaci su prilično jasni. Prema Četvrtom izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene iz 2007. godine globalna koncentracija ugljikovog dioksida u atmosferi povećala se s 280 ppm (ppm - udio molekula stakleničkog plina u milijun molekula suhog zraka) u predindustrijskom dobu na 379 ppm u 2005. godini. Najveća stopa porasta koncentracije ugljikovog dioksida izmjerena je u razdoblju od 1995. do 2005. godine.

Globalna atmosferska koncentracija metana i didušikovog oksida povećala se sa 715 odnosno 270 ppb (ppb - udio molekula stakleničkog plina u milijardi molekula suhog zraka) u predindustrijskom dobu na 1774 odnosno 319 ppb u 2005. godini. Prema 100-godišnjem nizu mjerenja (1906-2005) porast globalne prizemne temperature zraka, procijenjen iz linearnog trenda, iznosio je 0.74°C.

Promatra li se posljednjih 50 godina tog razdoblja, porast je bio gotovo dvostruko veći nego u cijelom 100-godišnjem razdoblju, te još veći u posljednjih 25 godina čemu je pridonijela činjenica da su, od kad postoje instrumentalna mjerenja temperature zraka (1850. godina), najtoplije godine bile 1998. i 2005., a zatim 2002., 2003. i 2004. godina.

Zatopljenje na Zemlji je globalnog karaktera, ali nije jednolično u svim dijelovima Zemlje. Tako je zagrijavanje kopnenih masa veće od zagrijavanja oceana, osobito u razdoblju nakon 1970. godine. Stoga je, zbog raspodjele kopna i mora na Zemlji, zagrijavanje jače izraženo na sjevernoj nego na južnoj hemisferi s dvostruko većim povećanjem prosječne temperature zraka na Arktiku u odnosu na globalno zatopljenje unazad 100 godina, stoji na stranicama DHMZ-a.

Trend porasta temperature zraka u 20. stoljeću zabilježen je i na postajama u Hrvatskoj. Stoljetni nizovi mjerenja temperature zraka upućuju na porast između 0.02°C i 0.07°C na 10 godina. Kao i na globalnoj razini trend porasta temperature zraka osobito je izražen u posljednjih 50, odnosno 25 godina.

Kao posljedica globalnog zagrijavanja dolazi do smanjenja snježnog pokrivača, osobito u proljeće i ljeti, te do topljenja leda. Također je zabilježen porast globalne razine mora koji je uzrokovan topljenjem kopnenog leda i toplinskim širenjem oceana zbog zagrijavanja.