U škole se vratilo kihanje i šmrcanje, no ove godine uz reakcije vršnjaka: "Upućuju im se kojekakvi komentari. Dijete se osjeća loše, ni krivo ni dužno"

Djecu već mjesecima učimo da budu odgovorni i misle na zdravlje svojih starijih ukućana. No, u školama diljem Hrvatske svjedočimo slučajevima u kojima djeca koja su prehlađena, od vršnjaka doživljavaju verbalne napade i osudu.

U školske klupe vratilo se kihanje, šmrcanje, kašljanje. No uobičajene boljke ove godine izazivaju drukčije reakcije.

"Događa se to da djeca puno burnije reagiraju nego ranije, kada to zapravo nitko nije ni primjećivao i upućuju im se kojekakvi komentari", kazala je nastavnica prirode i biologije Iva Štefančić.

"To dijete se onda osjeća loše, ni krivo ni dužno, to je dijete koje je ozdravilo, koje je bilo kod kuće, apsolutno sve napravilo", dodaje Štefančić.

Odgovorno ponašanje nije stigmatizacija

Djecu se uči da budu odgovorna, no to ne bi trebalo značiti stigmatizaciju školaraca koji, primjerice, šmrcaju.

"Često je u podlozi strah od toga da bi se mi mogli zaraziti, da bi mogli donijeti doma virus, da bi mogao stradati neko nama blizak odnosno - neko dijete može vjerovati da neće preživjeti bolest", objasnila je psihologinja Poliklinike za zaštitu djece i mladih Ana Raguž.

Teške su to brige za male glave, a podrške - nedovoljno. "Zasigurno se ne bavimo dovoljno mentalnim zdravljem djece pa ni odraslih. Ali to nije problem nevoljkosti ili neangažiranosti nastavnika, to je sustavan problem", otkriva Antonija Petričušić, admin Facebook grupe "Roditelji o koronaškoli".

Ni roditelji nemaju potrebnu podršku

Na odraslima je da djecu pouče kako reagirati, kaže psihologinja, no u ovoj situaciji ni roditelji ne znaju što je ispravno. I njih puno toga muči.

"Nedostatak tih ključnih poruka na jasan, razumljiv i dosljedan način je jedan od najvećih problema, roditelji se osjećaju zbunjeno", poručuje Daniela Drandić iz Udruge roda.

"I nama roditeljima, i meni treba podrška, a takvih službi nema koje su javno dostupne", dodaje Petričušić.

Pa psihologinja Ana Raguž savjetuje: "Ako čujemo stigmatizirajući govor, bilo u školi, vrtiću ili našoj okolini, važno je tu sekundu reagirati i vidjeti s djecom o čemu razmišljaju i što su njihove brige, a odgovornost nas odraslih je poticati empatiju i odgovorno ponašanje".

A korona će djecu još neko vrijeme zasigurno brinuti i više od matematike. Jer problemi su ovo koje ni odrasli još ne znaju riješiti.

Pročitajte i ovo Ipak je optimističan I Zvonimira Šostara buni situacija u Zagrebu: "Jako su čudne brojke. Imamo skokove i padove koje ne možemo objasniti"

Pročitajte i ovo Slobodno još 12 kreveta KB Dubrava cijela postaje COVID bolnica, što s onima koji su tamo bili naručeni na redovne preglede?

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr