Obavijesti Video Pretražite Navigacija
S njima se ne slažem, ali...

Premijer Milanović: Ne smije se opstruirati 750.000 potpisa

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Premijer Zoran Milanović smatra da se potpise 750.000 građana koji su zatražili referendum o definiciji braka ne smije opstruirati. Ako izađe na referendum, kaže, glasovat će protiv.

Premijer Zoran Milanović smatra da se ne smije opstruirati potpise 750 tisuća građana koji su zatražili raspisivanje referenduma kako bi se u Ustav unijela odredba da je brak zajednica muškarca i žene, ali se protivi takvoj definiciji jer smatra da je ona 'ustvari prikrivena netrpeljivost'.

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna 'Ćirilica nikome ne smeta' Nadbiskup Hranić: Prvo riješiti probleme, a onda stavljati ćirilične ploče Slika nije dostupna Šef oporbe o 'lex Perković' Karamarko: Vlada svojom briljantnom odlukom pokušava štititi državni terorizam

'Zašto je sad nekome toliko važno da se u Ustavu brak definira kao zajednica muškarca i žene? To je potpuno bespredmetno. Na takav način neće nikome biti oduzeto ni grama prava, čak i ako to prođe na referendumu. Međutim, ja tu vidim i osjećam netrpeljivost prema jednoj manjini i nitko me ne može uvjeriti da to nije tako. Kao čovjek se s time ne slažem. Ne znam da li da kažem da to nije kršćanski, da je to ustvari prikrivena netrpeljivost. Ali, dok imamo Ustav koji nema granice, svako je pitanje moguće postaviti na referendumu. To je opasno. Vidimo sad što se događa. Iz toga, ako smo pametni, izvući ćemo pouke, međutim to se ne može slamati na ovom referendumu', rekao je Milanović u razgovoru za javnu televiziju.

>> Pročitajte pismo koje su 'U ime obitelji' poslali saborskim zastupnicima

Izrazio je uvjerenje da će kroz dogovor parlamentarnih stranaka oko pokrenutih ustavnih promjena biti onemogućeno postavljanje svakakvih referendumskih pitanja. 'Ovo će biti pomalo ružna epizoda, vjerujem prvi i zadnji put, da se ovakav referendum raspisuje', dodao je.

Premijer drži da je na Saboru da odluči hoće li od Ustavnog suda zatražiti ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja Građanske inicijative 'U ime obitelji', ali osobno smatra kako to nije potrebno. 'U ovom trenutku ići na silu u nekim aranžmanima s Ustavnim sudom, opstruirati potpise 750.000 građana s kojima se ja ne slažem, to smatram da se ne radi', rekao je.

Osobno, dodao je, ima dvojbu hoće li izaći na referendum. 'Da li izaći na referendum i reći da sam protiv takve inicijative, jer jesam. Ili, ne izaći na referendum jer se možda na takav način daje i vjerodostojnost i legitimitet takvim inicijativama. Mislim da ću na kraju izaći i glasati protiv referendumske inicijative', rekao je i najavio da će Vlada donijeti zakon o životnom partnerstvu.

O dvojezičnosti u Vukovaru: Velike šanse da Statut završi na Ustavnom sudu

Govoreći o problemu dvojezičnosti u Vukovaru u kontekstu jučer izglasanih izmjena gradskog statuta kojima se u Gradu kao službeni jezik određuje hrvatski, a pismo latinica, Milanović je ocijenio kako je moguće da izmjene statuta završe na Ustavnome sudu.

'Vlada je trebala primijeniti Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina... a ako se netko bude na ovakav Statut žalio, recimo Vijeće nacionalnih manjina, onda Ministarstvo uprave mora poštivati određenu proceduru i velike su šanse da to na kraju završi na tumačenju na Ustavnom sudu', rekao je Milanović.

Vraćanje dugova jedini izlaz iz procedure prekomjernog deficita

Premijer je također izjavio da je jedini izlaz iz procedure prekomjernog deficita (EDP) vraćanje dugova, a jedini način za to je gospodarski rast.

'Naš problem je u tome što smo nagomilali ogromne dugove koje treba vraćati, što imamo reforme - željeznice, brodogradnju, zdravstvo. Da to ne radimo, deficit bi bio puno manji. Međutim, prethodna vlada je imala filozofiju da to ne radi, deficit se gomilao i dugove treba vraćati i to je moja poruka hrvatskim građanima', rekao je Milanović komentirajući današnju najavu Europske komisije da će Hrvatska zbog rasta deficita i javnog duga uskoro ući u postupak prekomjernog deficita.

Upitan kako će država te dugove vraćati odgovorio je: 'Rastom, jedino rastom'.

Ustvrdio je kako će biti potrebno dvije-tri godine da se država izvuče 'iz ovog kovitlaca dugova u koje nas je netko doveo'.

'Treba nam dvije-tri godine, ali to ne znači da je Hrvatska u groznoj situaciji. Nije. Međutim, stvari treba nazivati pravim imenom', rekao je premijer.

Država neće dirati radničke mirovine

Upitan kakava će biti strategija Vlade prema preporukama Europske komisije vezanima uz izlazak iz procedure EPD-a, Milanović je rekao kako država neće dirati radničke mirovine te potvrdio da u obzir dolazi smanjenje samo mirovina koje se dobivaju po posebnim propisima, kao i ono 'što spada u visoku kategoriju', odnosno iznad nacionalnog prosjeka plaće.

'Radničke mirovine, po općem propisu, su male i to ne možemo dirati i nikakva Europska komisija, nitko to ne može tražiti od nas. Mi ćemo reći ne i tražit ćemo druge načine. Ali imamo jako skupu državu i činimo je efikasnijom iz dana u dan. Tu smo na kolosijeku. Danas je Hrvatska, ako ni po čemu drugome, po poštivanju zakona, po poreznoj disciplini, bolja no što je bila - i to nam svi priznaju. A oni koji kažu da provodimo 'porezni teror' - da vidimo koji je to porez osim PDV-a povećan u ove dvije godine', rekao je Milanović.

Europska je komisija u svojim jesenskim prognozama danas smanjila procjenu pada hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s 1,0 na 0,7 posto, no zbog rasta deficita i javnog duga, europski povjerenik Olli Rehn potvrdio je da će Hrvatska uskoro ući u postupak prekomjernog deficita (EDP).

Postupak prekomjernog deficita (EDP), korektivni je mehanizam EU osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.

A Komisija je danas povećala procjene deficita opće države. Sada procjenjuje da će u Hrvatskoj iznositi 5,4 posto BDP-a, dok je u proljetnim prognozama očekivala 4,7 posto. U idućoj bi godini deficit mogao porasti na 6,5 posto, dok bi u 2015. trebao pasti na 6,2 posto BDP-a.

U novim prognozama povećala je i procjenu javnog duga, pa sada očekuje da će u ovoj godini iznositi 59,6 posto BDP-a, iduće godine 64,7, a u 2015. porasti na 69 posto. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene