Referendum ili plebiscit podrazumijeva izravno glasovanje biračkog tijela za ili protiv ponuđenog prijedloga.
Pročitajte i ovo
Na referendumu se birači mogu izjasniti i sa 'DA' ili 'NE' ovisno o postavljenom pitanju. Na glasovanje se uglavnom daju prijedlozi novog ustava, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini).
Republika Hrvatska od svoje samostalnosti imala je samo jedan referendum, i to onaj o samostalnosti. Uskoro slijedi i drugi, o pristupanju Europskoj Uniji.
Za razliku od Hrvatske, neke države referendum smatraju jednim od važnih načina donošenja odluka, izravnom demokracijom.
Danska, na primjer, provodi referendum svaki put kada se mora potvrditi neki novi ugovor Europske Unije. Jedino kada to nije učinila bilo je prihvaćanje Lisabonskog Ugovora, što je izazvalo lavinu nezadovoljstva u toj zemlji.
Irska je jedina od zemalja članica Europske Unije (zbog svojih ustavnih odredbi) održala referendum o Lisabonskom Ugovoru. Upravo zbog negativnog ishoda referenduma 2008. došlo je do krize u EU. Na drugom referendumu o istom pitanju 2009., Irci su ipak rekli 'DA' za Lisabonski Ugovor. Najtjesniji irski referendum dogodio se 1995. godine kada se odlučivalo o legalizaciji razvoda. Tada je 50,3% izašlih birača glasovalo 'ZA', a 49,7% 'PROTIV' legalizacije razvoda.
U Nizozemskoj zakonski nije omogućen nacionalni referendum. Jedini referendum unazad 200 godina, održan je 2005. kada se odlučivalo o Ugovoru o Ustavu za Europu. Njegovo održavanje omogućio je privremeni zakon koji je donešen samo za tu priliku.
Norveški ustav nigdje ne spominje referendum, i stoga on nije dio norveške političke prakse. No ipak, održano je 6 referenduma, od kojih su najvažniji bili oni o raskidu saveza sa Švedskom te pristupanje Norveške u EU. Ishod referenduma nije obvezujuću, pa čak ni savjetodavni, jer konačnu odluku donosi norveški parlament koji ne mora poštovati volju svoga naroda.
Švicarska je primjer gdje referendum igra značajnu ulogu u švicarskom političkom životu. Švicarski ustav regulira zakonske procedure, ali građani, a ne Vlada, odlučuju o tome kada i o čemu će se održati refrendum. Postoje dvije vrste referenduma- neobvezujući i obvezujući, a čija praksa postoji još od 1848. godine. Referendumi se uvijek održavaju nedjeljom, uglavnom tri do četiri puta godišnje.
U Francuskoj je institut referenduma uveden u vrijeme De Gaullove Pete Republike. U praksi održava se vrlo rijetko, uglavnom na inicijativu Predsjednika Republike po pitanju ustavnih promjena, ratifikacije ugovora ili određenih zakona.
