Iz Ministarstva poljoprivrede izvijestili su o načinu označavanja smrznutog mesa.
Pročitajte i ovo
Bizaran slučaj
Zbog svinjskog pečenja na balkonu morala je intervenirati policija
Rizik za zdravlje
Ministarstvo iz prodaje povuklo popularnu energetsku pločicu zbog greške na deklaraciji
S obzirom da je Hrvatska dio jedinstvenog Europskog tržišta EU zakonodavstvo se primjenjuje na sve države članice pa tako i na RH. Na nivou EU ne postoji propis kojim se određuje duljina roka trajanja za određenu hranu, pa tako niti zamrznutog mesa, već je propisana obveza navođenja roka trajanja kao i način na koji će se isti navoditi na hrani.
Rok trajanja hrane, pa tako i zamrznutog mesa, određuje subjekt u poslovanju s hranom (proizvođač) na temelju raznih dokumentiranih analiza te ga mora označiti na hrani radi informiranja potrošača i odgovoran je za točnost tog podatka.
Subjekti u poslovanju s hranom moraju osigurati sljedivost informacija o hrani u cijelom prehrambenom lancu kako bi se osigurala dostupnost istih krajnjem potrošaču. Prema potrebi se uz te podatke navodi opis uvjeta čuvanja hrane kojih se treba pridržavati kako bi hrana zadržala svoja karakteristična svojstva tijekom određenog razdoblja.
Jedemo li staro meso?
Uredba (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani propisuje kako slijedi:
- obvezu navođenja roka trajanja na hrani;
- obvezu navođenja datuma smrzavanja ili datuma prvoga smrzavanja ako je proizvod smrznut više puta, na smrznutom mesu, pripravcima od smrznutog mesa i smrznutim neprerađenim proizvodima ribarstva (na način "Zamrznuto dana ..." iza čega slijedi datum ili podatak gdje se na ambalaži nalazi datum);
- naziv hrane mora sadržavati ili biti popraćen podacima o fizikalnom stanju hrane ili njezinoj posebnoj obradi u svim slučajevima u kojima bi izostavljanje tih informacija potrošača moglo dovesti u zabludu (npr. ponovno smrznuta, liofilizirana, brzo smrznuta, koncentrirana i dr.);
- kako zamrzavanje i naknadno odmrzavanje određene hrane, posebno mesa i proizvoda ribarstva, ograničavaju njihovu moguću daljnju uporabu i mogu imati utjecaja na njihovu sigurnost, okus i kvalitetu da bi potrošač bio primjereno informiran u slučaju hrane koja je smrznuta prije prodaje, a koja se prodaje u odmrznutom stanju, uz naziv hrane treba navesti riječ "odmrznuto" (iznimke: sastojci prisutni u gotovom proizvodu-smrznuto voće u kolaču; hrana za koju je zamrzavanje tehnološki potreban korak u postupku proizvodnje-riba radi parazita za sushi; hrana kod koje odmrzavanje nema negativan učinak na njezinu sigurnost ili kakvoću-maslac, pekarski proizvodi).
Uredba (EZ) br. 853/2004 kojom se utvrđuju posebna pravila higijene hrane životinjskog podrijetla propisuje kako slijedi:
- mljeveno meso, mesni pripravci i strojno otkošteno meso nakon što se jednom odmrznu ne smiju se ponovno zamrzavati, što znači da se smiju zamrznuti samo jednom;
- zamrznuto strojno otkošteno meso (kao sirovina) ne smije se skladištiti dulje od tri mjeseca pri temperaturi od najviše -18°C;
- zahtjevi koji se primjenjuju na zamrznutu hranu životinjskog podrijetla:
1. datum proizvodnje:
četvrtinama trupova
a. - podrazumijeva datum klanja kada se radi o trupovima, polovicama ili
b. - datum ubijanja u slučaju divljači
c. - datum ulova ili skupljanja kod proizvoda ribarstva
d. - datum prerade, rasijecanja, mljevenja ili pripreme za ostale vrste hrane
životinjskog podrijetla
2. u slučaju kada se za proizvodnju koristi zamrznuta hrana životinjskog podrijetla mora biti označen datum proizvodnje i datum zamrzavanja ako je drugačiji od datuma proizvodnje. Kada se radi proizvod od hrane različitih datuma zamrzavanja i proizvodnje navodi se najstariji datum proizvodnje i/ili zamrzavanja. Oblik (obrazac) obavijesti prepušten je subjektu u poslovanju s hranom dok god je jasan i nedvosmislen, te dostupan onome tko nabavlja sirovinu.
Država članica ne smije otpremati pošiljke proizvoda životinjskog podrijetla (pa tako ni mesa) u drugu državu članicu ukoliko te pošiljke nisu proizvedene u skladu sa strogim EU zahtjevima u odnosu na higijenske zahtjeve i kvalitetu. Na mjestima odredišta pošiljke, obavljaju se kontrole u skladu s učestalošću određenom od nadležnog tijela (Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane) kako bi se ustanovilo da li pošiljke koje se dopremaju u Republiku Hrvatsku iz drugih država članica udovoljavaju zahtjevima kako je to propisano EU zakonodavstvom. (Agencija VLM)