Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Nezdrave navike

Znamo li što jedemo? Ovo su najčešće prevare prilikom kupnje hrane!

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Zbog neznanja ili nebrige, svakodnevno ste žrtva prevara prilikom kupovine prehrambenih proizvoda. Zanima vas kako se zaštititi?

Regionalna organizacija zaštite potrošača (ROZP) napravila je analizu žalbi potrošača koji se smatraju prevarenim kod kupovine prehrambenih proizvoda te su utvrdili da su prevare hranom sve učestalije.

Pročitajte i ovo Red za pučku kuhinju Pomoć najpotrebnijima Dugački red ispred pučke kuhinje: "To je slika našeg svijeta" Ilustracija PROMJENA NA TANJURU Na police trgovina stiže nova, pomalo neobična vrsta hrane: Zdrava i slasna, a ne deblja - hoćete li biti dovoljno hrabri?

Potpredsjednica ROZP-a, Mira Radić, tvrdi kako potrošači koji se žale na prevare u pravilu nisu prilikom kupnje provjerili rok trajanja, deklaraciju na proizvodu, kemijski sastav i slično dok, dodaje, među potrošačima vlada mišljenje da ako kupujemo kod poznatog proizvođača onda je za pretpostaviti da ćemo biti manje izloženi prevari, piše KAportal.

Na koji način provjeravate kvalitetu hrane koju jedete?

No pitanje je je li to uvijek tako? Naime, u ROZP-u kažu da su kod kupovine proizvoda kod nepoznatih proizvođača potrošači ipak malo oprezniji pa će za početak kupiti samo jedan proizvod da se uvjere u kvalitetu.

Najčešće prevare

'Zanimljivo je da potrošači koji su kupili pokvareno meso nisu primijetili neprirodnu boju i smrad dok nisu donijeli meso kući i počeli ga spremati. Praćenjem i istraživanjem tržišta stručnjaci otkrivaju da su najčešće prijevare današnjice kod prodaje maslinovog ulja, meda, začina, kave, riže, voćnih sokova', navodi Radić, koja potrošačima daje nekoliko savjeta kako se kod kupnje pojedinih namirnica ipak može izbjeći moguća prevara.

Korisni savjeti

Med je lako lažirati, kao i ostala prirodna sladila, pa proizvođači dodaju običan tekući šećer ili fruktozni kukuruzni sirup. Zato je najbolje kupovati ih izravno od proizvođača za koje znate da imaju košnice. Začini su često mješavina osnovnog začina i primjesa, kao što je zabilježeno dodavanje olova u paprike, mljeveni crni papar sadrži komadiće grančica i heljdinog brašna. Zato je najbolje kupovati začine u komadu koje možete sami samljeti.

Mljevena kava, nerijetko sadrži i slatki krumpir, korijen cikorije ili prženi grah. I u ovom slučaju je najsigurnije kupiti kavu u zrnu i sami je sameljete. Istina, danas je teže naći prženu kavu jer jednostavno tempo života više ne dozvoljava da trošimo vrijeme na takav luksuz, mljevenja kod kuće pa je trgovci i ne nabavljaju.

Voćni sokovi umjesto pravog voća, kako je reklamirano, često umjesto soka određenog voća sadrže vodu, boju, šećer i slatke umjetne arome. Uočilo se da je npr. popularno krivotvorenje soka od šipka koji se često razrjeđuje sokom od grožđa ili krušaka. Često se rade potpuno sintetički sokovi koji ne sadrže nikakve tragove pravog soka. Zato je puno bolje napraviti sok od svježeg voća.

Čaju dodaju običnu travu ili listove paprati. Plodovi mora su visoko na listi prijevare jer se podvaljuje jeftinija riba umjesto skuplje. Ako je riba smrznuta teško je prije konzumacije uočiti razliku pogotovo ako je u nekom već specifičnom obliku spremnom za pripremu. Tu nam može pomoći odluka da kupujemo od nama poznatog i već provjerenog proizvođača.

Kvaliteta ekstra djevičanskog maslinovog ulja ugrožena je u cijelom svijetu. Kako prepoznati pravo ulje? Ekstra djevičansko maslinovo ulje se zgusne kad je hladno. U hladnjaku bi trebalo postati mutno i zgusnuti se. Osim toga, ulje je zapaljivo i pamučne niti uljane lampe u ovom ulju moraju gorjeti. Najbolje je kupiti ga kod lokalnih proizvođača koje poznajete ili pronaći tvrtku čiji proizvodi imaju certifikat da je ulje čisto i organsko. Cijena nije pouzdan pokazatelj.

Voćni jogurt – bez voća

Voćni jogurti često uopće ne sadrže voće. Provjerite sastav namirnica na etiketi. U ROZP-u preporučaju da ipak sami napravite voćni jogurt sa svježim voćem i običnim jogurtom te ga zasladite medom. Energetska pića sadrže i po 500 mg kofeina i puna su šećera, tako da je puno bolja opcija za podizanje energije voda.

Prerađeno meso kao što su hrenovke, salame, paštete, kobasice i slični proizvodi su proizvodi sa produljenim trajanjem. Nitrati koji se dodaju za održavanje boje i sprečavanje rasta bakterija povezani su s povećanim rizikom od raka debelog crijeva. Zato je potrebno gotovo potpuno izbaciti takve proizvode iz prehrane, stoji u zaključku ROZP-a sa sjedištem u Karlovcu, koji okuplja udruge za zaštitu potrošača iz pet jugozapadnih županija.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene