Zmajlović: Zeleno gospodarstvo zahtijeva bolje i skuplje tehnologije

Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović sudjeluje na konferenciji stranaka Kyotskog protokola koji se održava u Dohi, a u svom je govoru jučer istaknuo da zeleno gospodarstvo zahtijeva bolje i skuplje tehnologije i inovaciju, dakle veće investicije, više kreativnosti i truda oko same promocije zelene ekonomije te je stoga nužan globalno obvezujući dokument koji nas sve tjera upravo na više truda, kreativnosti i investicija, priopćilo je danas Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.

U tijeku je drugi tjedan 18. Konferencije država stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime te 8. Konferencije stranaka Kyotskog protokola u Dohi, glavnom gradu Katara. Pored sektorskih radnih grupa na konferenciji su i sastanci na ministarskoj razini u sklopu kojeg se jučer poslijepodne sudionicima u ime Republike Hrvatske obratio ministar Zmajlović.

Pročitajte i ovo Mala škola prognoze Znate li što je prekretnica klime? Odgovor nudi meteorolog Ivan Čačić Uskoro stupa na snagu Državni tajnik najavio da stižu drakonske kazne zbog klima uređaja na pročeljima: "To stvarno izgleda katastrofalno"

>> Jasna poruka: 'Prijeti nam katastrofa divovskih razmjera'

Ključno pitanje konferencije vrti se oko činjenice da prvo obvezujuće razdoblje Kyotskog protokola završava 31. prosinca ove godine i da je nužno aneksom odrediti kako će se njegove ključne odredbe nastaviti provoditi u godinama koje dolaze i biti obvezujuće za sve dok se paralelno odvijaju pregovori o pravno obvezujućem dokumentu koji će naslijediti Kyotski protokol.

Dio zemalja, uključujući i Hrvatsku, snažno se zalaže da se kao prijelazno razdoblje obvezujućim aneksom definira razdoblje od osam godina - do 2020. To je razdoblje javnosti kroz medije predstavljeno i pod nazivom "drugo obvezujuće razdoblje", a dio zemalja zalaže se da ono bude ograničeno na pet godina, počevši od 2013. godine, navodi Ministarstvo.

Ostale odredbe koje bi trebale ući u aneks, a oko kojih još uvijek nije postignut zajednički stav, su pitanje viška emisija koje će neke zemlje ostvariti, pitanje dugoročnog financiranja programa smanjenja emisije stakleničkih plinova, posebno za zemlje u razvoju te pitanje željenog postotka smanjenja emisija u budućnosti.

Hrvatski je stav da bi se višak emisija trebao moći prenijeti u sljedeće razdoblje i da bi se s njim trebalo moći trgovati. I sama Republika Hrvatska vjerojatno će imati viškove, nažalost kao posljedicu značajno smanjene gospodarske aktivnosti. Hrvatska je kao mnoge zemlje svijeta, a posebice neke mediteranske zemlje pod snažnim pritiskom osiguravanja gospodarskog rasta. Kako bi se pomirio gospodarski rast, a da pritom emisije stakleničkih plinova ne probiju plafon, nužno je transformirati gospodarstvo tako da ide ruku pod ruku sa zaštitom okoliša, s održivim razvojem, ističe se u priopćenju.

Podsjeća se da je Hrvatski sabor 2007. donio Zakon o potvrđivanju Kyotskog protokola te je Hrvatska punopravna članica od 2007. i dio je zemalja tzv. Priloga 1 koje su se obvezale na smanjenje emisija za pet posto u razdoblju od 2008. do 2012. u odnosu na baznu 1990.

Kao 28. članica EU, Republika Hrvatska će od srpnja sljedeće godine ući u tzv. balon Europske unije. EU se obvezala smanjiti emisije za 20 posto do 2020. Unutar Unije, ti se postoci različito kalkuliraju za pojedine zemlje, poštujući emisije u baznim godinama i princip solidarnosti po kojem se uzima u obzir da su članice različito razvijene te da se od nekih zbog nužnog gospodarskog rasta ne može očekivati smanjenje u tom postotku.

I Hrvatska je u baznoj godini 1990. zbog ratnih okolnosti imala izuzetno smanjenu gospodarsku aktivnost i sukladno tome vrlo niske emisije stakleničkih plinova, a poduzela je važne i nužne korake za smanjenje emisije stakleničkih plinova, navodi se, uz ostalo, u priopćenju. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook