Sedamnaestogodišnju Jelenu Vukadin majka Maja svake godine u srpnju priprema za Đakovačke vezove. Pripreme započinju tradicijskim češljanjem koje može trajati i više od sat vremena. Jelena je zatim počešljana u četiri skale. Sprijeda ima voravice od po sedam struka, a iza male skale, od kojih je svaka napravljena od dvadeset sedam struka. Sve to zatim je isprepleteno, ukrašeno i učvršćeno.
Nekad se frizura učvršćivala mašću i šećerom i nije se pravila svaki dan. Prednji dio oglavlja pleo se jednom tjedno, a stražnji dio samo jednom mjesečno. No žensko tradicijsko češljanje ne uključuje samo jednu frizuru.
''Tipovi češljanja razlikuju se u Slavoniji prema mjestu iz kojeg se dolazi. Mi ovdje govorimo o Đakovštini. Tu je češljanje karakteristično po dijeljenju kose u dijelove i zatim razvrstavanju u manje dijelove struke, koji se onda pletu. Kakav je tip frizure, odnosno češljanja, to ovisi o dobi djevojčice, djevojke ili starije djevojke za udaju. Prvo je češljanje najjednostavnije – samo pletenje pletenica, zatim ide češljanje u korpicu, onda ide češljanje u skale, pred udaju se djevojke češljanju u knedlu i nakon toga ide udaja i skidanje svih tih pletenica i povezivanje u šamiju'', objašnjava nam Maja Vukadin.
Kako se povezuje u šamiju, pokazala nam je Anita Delić. Njezina majka Ana Perić bila idejna začetnica i jedna od osnivačica KUD-a Tena Đakovo, čije su članice Jelena i njezina prijateljica Lucija. ''Moja je mama isto tako plesala u KUD-u , samo što je plesala u svom selu. Ja ne mogu ljudima opisati to veselje i sreću koju je meni ovaj KUD pružio. Kada vi nosite ovako prekrasne nošnje, jednostavno ne možete izraziti sve to uzbuđenje koje dajete drugim ljudima koji vas gledaju i dive se onome što vi nosite'', kazala je šesnaestogodišnja Lucija Hrehorović.
Tradicijske slavonske nošlje - zlatara i vezenka
Anita je preuzela posao garderobijerke od svoje majke: ''Moja majka bila je garderobijerka u KUD-u Tena dok se nije razboljela i tada sam ja preuzela održavanje nošnji. U našoj kući uvijek se pjevalo, govorilo o folkloru. Od malih nogu ja sam vezana za folklor, tradiciju, Slavoniju.''
KUD Tena Đakovo djeluje već 34 godine i jedno je od najuspješnijih amaterskih društava u Hrvatskoj. ''Mi smo koreografirano društvo, plešemo koreografirane plesove. Imamo oko 18 do 20 koreografija za koje imamo vlastite nošnje. Plesno društvo djeluje u četiri sekcije. To su dvije dječje sekcije, Pčelice i Zvončići, od pet pa do deset godina u dvije grupe. Zatim Dukati, koji su prethodnici Prvom folklornom ansamblu Slavonske kraljice, u kojem imamo 80 članova'', govori nam Zora Miošević, tajnica KUD-a Tena Đakovo.
Ne čudi stoga što taj KUD ima velik fundus nošnji. ''Imamo nošnje iz cijele Hrvatske, naravno najviše Slavonije. To su naše tradicijske slavonske nošnje. Ima nekoliko vrsta, uglavnom su to svečane nošnje zlatare i vezenke'', govori nam Anita.
Jelena i Lucija dio su FA Slavonske kraljice. Jelena na sebi ima vezenku, oko struka povezanu tkanicu i pregaču, a oko trupa maramu zetinarku i na njoj obučen ožušak. Stavila je dukate, šalange i na ruke šticle. Nošnja koju nosi na sebi stara je 150 godina: ''Ova nošnja koju imam na sebi stara je 150 godina, a prije mene nosila ju je baka. Bakinu nošnju naslijedila je moja mama, koja je također prije mene plesala u KUD-u Tena. To mi puno znači i ta tradicija koju ću ja, nadam se, prenijeti na svoju djecu i tako u naraštaje.''
Lucija se obukla u zlataru. ''Ovu nošnju je vezla pokojna teta Ana Perić. Stara je 50 godina i jedna je od novijih u našem fundusu. Na sebi imam rubinu zlatom izvezenu na rukavima i na poleđini. Imam tkanicu u bojama crven, bijeli, plavi. Imam pregaču koja je isto tako zlatom izvezena zlatom po papiru. Imam maramu također zlatom izvezenu. Na marami imam dukate i šalange, šticle i na glavi imam šamiju. Na njoj imamo broševe i drmavice'', objašnjava Lucija.
Đakovački vezovi - simbol očuvanja tradicijske baštine
Jelena i Lucija prvi put prvu nošnju su obukle sa svoje dvije i tri godine kada su odlazile na Đakovačke vezove. Od tada do danas nisu ih propustile, a otkad su članice KUD-a Tena, svake godine nastupaju na otvorenju i sudjeluju u povorci. ''Bude to posebno kada nastupamo sa svima, kada gledaju kako je to prije bilo. U povorci ponosno nosimo nošnju, ponosno hodamo i pjevamo. Osjećamo ponos'', kazala je Jelena.
Svakog ljeta posebno je živo na Đakovačkim vezovima, jednoj od najvećih smotri hrvatskoga folklornog stvaralaštva, koja okuplja na desetke tisuća sudionika. Taj simbol očuvanja hrvatske tradicije ove godine održao se 53. put.
Đakovačke vezove proglasili su 2013. godine najboljom kulturnom manifestacijom na području Republike Hrvatske ”Doživi Hrvatsku – Experience Croatia” Ministarstvo turizma, Ministarstvo kulture i Hrvatska turistička zajednica, u 2018. godini manifestacija je postala nositelj oznake EFFE Label, koja predstavlja izvrsnost i nudi međunarodnu prepoznatljivost jedinstvenosti pojedinoga festivala u cijeloj Europi.
KUD Tena Đakovo u svoje 34 godine postojanja obišao je cijelu Europu i dio svijeta. Bili su u Kini, Meksiku, Indoneziji, Egiptu, Rusiji, a ove se godine pripremaju za Ameriku. Ipak, nastupati u Đakovu za njih je nešto posebno. ''Društvo obilazi svijet, ali najviše volimo nastupati pred svojom publikom. Na Đakovačke vezove ide 150 naših članova, od najmanjih do najstarijih,'' zaključuje Zora.
Ponos koji osjeća Jelena dijeli i njezina majka. ''KUD Tena svake je godine do sada sudjelovao na Đakovačkim vezovima u toj svečanoj povorci i nema veće radosti za mene od toga kad vidim Jelenu i da je ona dio svega toga'', kazala je za kraj Maja.
Ostale priče o našim običajima i tradiciji pročitajte ovdje.
Sadržaj je kreiran u suradnji s HEP-om, dugogodišnjim pokroviteljem hrvatske kulture i baštine.
-
Tragedija kod susjedaDječaku (11) pozlilo na treningu košarke - preminuo je u bolnici
-
Nevrijeme izazvalo kaosVIDEO Tuča i poplave pogodile sjeverozapad Hrvatske: Auti zapeli u bujicama, uslijed požara došlo do više eksplozija - ozlijeđenog vatrogasca prevezli u KB Dubrava
-
U životnoj opasnostiVatrogasca iz Karlovca pogodio metalni geler, u teškom je stanju. Susjedi: "Da su vatrogasci stigli kad je bila prva velika eksplozija, tko zna što bi se dogodilo"
