Te organizacije smatraju da Vlada mora odustati od projekta istraživanja i eksploatacije nafte na Jadranu i prestati ulagati u zastarjele tehnologije temeljene na fosilnim gorivima te se okrenuti prema niskougljičnom društvu.
Pročitajte i ovo
U bijelim zaštitnim odijelima prekrivenim naftom, aktivisti su simbolički postavili improvizirani nasip za obranu od poplava kako bi ukazali na štete od izljeva nafte te ekstremnih klimatskih događaja koji su posljedica korištenja fosilnih goriva.
Transparentom "90% Jadrana + 10% zarade = 100% štete" željeli su ukazati na to da je na natječaju u koncesiju ponuđen gotovo cijeli Jadran za minimalnu naknadu zarade od nafte bez, tvrde, ikakvog uvjerljivog sustava nadzora i osiguranja, što će, upozoravaju, potencijalno rezultirati velikom štetom.
Organizacije podsjećaju da je natječaj za dodjelu koncesija u završnoj fazi te da se Strateška procjena utjecaja na okoliš kojom se trebaju utvrditi zaštitne mjere te procijeniti prihvatljivost određenog zahvata na okoliš, tek sada ishitreno izrađuje, s, ocjenjuju, upitnom kvalitetom.
'Mi nismo protiv istraživanja i eksploatacije Jadrana, ali uz poštivanje visokih kriterija'
"Smatramo da se cijela procedura vodi na neozbiljan način, potpuno neodgovorno. U uređenoj državi prvo bi se donijela cjelovita strategija upravljanja Jadranom, a onda bi se donio plan eksploatacije ugljikovodika, a zatim raspisao međunarodni javni natječaj. Kod nas Vlada radi sve naopako i mi srljamo ne samo u ekološku i ekonomsko potencijalnu katastrofu nego i u međunarodnu blamažu", upozorio je voditelj energetskog programa Toni Vidan.
U proceduri, napomenuo je, nije predviđeno vrijeme za međunarodne konzultacije na koje zemlje koje s nama dijele Jadran imaju pravo, a s druge strane, kazao je, EU je donijela niz regulativa koje reguliraju tu djelatnost s kojima ova procedura nije u skladu. Zabrinjava ih da će činjenica da je natječaj već raspisan utjecati na strateške procjene, tj. da je naknadna odluka o njenoj izradi puko zadovoljavanje forme bez namjere za stvarnom zaštitom Jadrana.
Stoga, Zelena akcija i Zeleni forum apeliraju da Hrvatski sabor pokrene javnu raspravu na ovu temu i izađe s Deklaracijom o Jadranu kojom bi se stvorile pretpostavke za urednu proceduru, a klubovima zastupnika dostavili su apel s tim zahtjevima.
Vidan je podsjetio da svjetska znanost okupljena u UN-ovom
Međunarodnom panelu o klimatskim promjenama upozorava da bi dvije trećine poznatih svjetskih rezervi fosilnih goriva trebala ostati ispod zemlje ukoliko želimo očuvati klimatski sustav.
U Zelenoj akciji smatraju da Dalmacija i priobalje trebaju biti bogati energijom, ali zelenom energijom.
"Mi trebamo iskorištavati solarnu energiju, a ne riskirati naš najvredniji resurs za vrlo upitan dohodak. Hrvatska, onako kako je predviđeno, dobivala bi 10 posto eventualne zarade, tj. prihoda od ekploatacije nafte, što je jedan od najnižih postotaka na svijetu i otvara pitanje tko je odlučio o tako niskom postotku, zašto i hoćemo li za desetak godina opet gledati aferu s nekim ministrom u pritvoru zbog štetnog ugovora", rekao je Vidan. (hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
