Zdravko Marić (Patrik Macek/PIXSELL)
Zdravko Marić (Patrik Macek/PIXSELL)

Ministar financija Zdravko Marić ocijenio je u petak da porezni sustav sada nije ni blizu optimalne razine, da treba biti jednostavniji i transparentniji, no on osobno ne prihvaća ad hoc rješenja, najavivši izradu sveobuhvatnog rješenja i promjena u poreznom sustavu do početka srpnja.


"Od mene nećete čuti ni spekulacije ni spinove, jer upravo to nije dobro za poreznu stabilnost, kao i za investicije", rekao je ministar na konferenciji o novčanom tržištu u Opatiji, naglasivši da investitori zaobilaze porezno nestabilne zemlje.

"Dajte mi vrijeme da s kolegama napravim pravu analizu, jer treba indentificirati sve manjkavosti cijelog poreznog sustava u dijelu nekretninskog poreza", rekao je Marić, dodavši da se planira do početka srpnja izraditi sveobuhvatno rješenje, predstaviti ga i potom otvoriti javna rasprava, kako bi ujesen krenule promjene i izmjene zakona, koje bi sljedeće godine stupile na snagu. Dodao je da gospodarstvu s tim u vezi treba dati vremena za prilagodbe.

Na novinarski upit odgovorio je da se razmatra porez na dohodak, na dobit, na dodanu vrijednost, opći porezni zakon te da je sve to predmet analize i promišljanja. Na upit o najvišoj stopi poreza na dohodak (40 posto), Marić je rekao da je ona dobrim dijelom destimulativna "pa imamo situacije s IT stručnjacima, liječnicima, fizičarima i inženjerima, za kojima je velika potražnja na području EU", no naveo je i da rješenje za to pitanje još nije izrađeno, dodavši da treba voditi računa o svim skupinama društva.

Odgovarajući na pitanje o poreznom Uskoku, Marić je kazao da je to integralna služba Ministarstva financija, da će se u sljedećim tjednima vidjeti gdje će biti smješten a da sigurno neće biti ukinut. Kako je istaknuo, o njegovu ukidanju nikada se nije ni razmišljalo, već sve službe moraju biti dobro povezane i surađivati s ostalim organima kaznenog progona.

"Izazovi ovog aktulanog vremena pred sve te službe, ne samo porezni Uskok, nego i Ured za sprječavanje pranja novca i ostale, stavljaju velike izazove. Čuli smo i recentne slučajeve, Panama Papersa i sličnih. Stoga te institucije moraju biti dobro umrežene i povezane s međunarodnim", rekao je Marić, naglasivši da one to i jesu, ali da se njihov rad i efikasnost želi i poboljšati.

Na pitanje kako bi izlazak Britanije iz EU-a, tzv. Brexit utjecao na Hrvatsku, jer da navodno investitori bježe u gospodarstva kao što je srpsko, Marić je odgovorio da je Brexit važan element, da ga Hrvatska sada ne osjećama te da će se vidjeti rezultati referenduma o izlasku Britanije iz EU.

"Hrvatska izravno s Britanijom nema tako jake trgovinske odnose, no posredno putem tržišta kapitala i financijskih tržišta i ostalih naših partnera, sigurno mogu biti određeni efekti", rekao je ministar dodavši da za sada nije ništa uočeno i da se prati razvoj financijskih tržišta i kapitala

Na upit o najavljenom road showu, rekao je da još nije određen točan datum, da se s financijskim investitorima planira odraditi niz razgovora i prestaviti projekte. Rekao je da se planira aktivirati i državna imovina, počevši od nekretnina, preko turističkih kompleksa, bivših vojnih odmarališta i bivših vojnih kompleksa koji trebaju kvalitetne investitore kako bi se povećala vrijednost i zaposlenost u tim objektima.

Na pitanje o odgovoru Europske komisije na predloženi Vladin reformski paket, Marić je rekao da se prvi povratni odgovor očekuje tijekom svibnja.

Marić: prioritet dizanje gospodarstva

Ministar financija je u izlaganju o fiskalnoj politici rekao da je Vlada na vrh prioriteta postavila gospodarski rast i investicije, da sada imamo zdravi rast, na jačim temeljima, ali da je on još nezadovoljavajući. Naveo je da prioritet treba biti dizanje gospodarstva, no pritom se iz proračuna prema gospodarstvu ne mogu očekivati spektakularni učinci, već država može pomoći smanjivanjem administrativnih barijera.

Marić je kazao da se zajedno s EU i HBOR-om završava shema financiranja kako bi se zaokružio projekt financiranja malog i srednjeg poduzetništva, dodavši da taj sustav nije više razvijen jer je shema fondova složena, a EU fondovi nisu kreirani za zemlje kao što je Hrvatska. Ocijenio je da si pri tome i sama država otežava te da regulatorni prostor treba pojednostaviti.

Jedan od glavnih makroekonomskih rizika sada je javni dug, naglasio je u nastavku Marić, kazavši da još više zabrinjava njegov trend, koji zadnjih godina raste. Ponovio je da rast javnog duga treba suzbiti, stabilizirati i okrenuti trendove.

Po njegovim riječima, za ovu godinu išlo se s proračunom za stabiliziranje javnog duga kako se ne bi ugrozio gospodarski rast te da se mora raditi i na dizanju kredibiliteta svih politika, pa i statistika. Naglasio je da se o gospodarskom rastu, fiskalnoj konsolidaciji i aktivaciji državne imovine vodi velika briga, pri čemu se javni dug želi smanjiti na 80 posto BDP-a. Dodao je da ove godine dospijeva 17 milijarda kuna, a sljedeće 27 milijarda kuna kreditnih obveza i da se to mora uklopiti u proračun.

Marić je još rekao da predloženi program reformi sigurno dobiva prolaznu ocjenu, ali da je njegovo izvršenje izazov, no bez strukturnih iskoraka u gospodarstvu i društvu ne može se postići željeni gospodarski rast. (Hina)