Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila 15 zakonskih prijedloga kako bi se s provedbom porezne reforme počelo 1. siječnja 2017. godine. Hoće li zakoni u hitnu ili redovnu proceduru, ministar Zdravko Marić je kazao da ne zna, ali će tražiti objedinjenu raspravu.
Pročitajte i ovo
"Očekujemo izglasavanje svih ovih zakona na vrijeme i većinsku implementaciju s 1.siječnja 2017. godine", kazao je Marić.
Božo Petrov, čelnik Mosta, prije sjednice Vlade je najavio da će na poreznu reformu uputiti amandmane kako dužnosnicima ne bi rasle plaće zbog izmjena poreza na dohodak.
"Legitimno je da se taj amandman podnese. Porezna reforma je preveliki zahvat i stručni posao koji je odrađen i ne bih ga promatrao u nekim populističkim i demagoškim principima", odgovorio je Marić ponovivši kako je porezna reforma cjeloviti dokument.
Na pitanje hoće li odstupiti ukoliko reforma ipak ne dobije zeleno svjetlo u Saboru, Marić je kazao da ne razmišlja o takvom scenariju.
"Prvo ću morati popiti par vitamina, jer prvi dan kada se naspavam vjerojatno ću uhvatiti neku prehladu", našalio se ministar.
No, ministar je Mostu već morao popustiti zbog porezne refrome pa su tako ostavljene najniže stope PDV-a na kruh, mlijeko, lijekove i knjige. Također, PDV se neće povećavati na 25 posto za hotelijere i ugostitelje koji pružaju usluge polupansiona, punog pansiona ili noćenja s doručkom, ali će zato veći PDV plaćati vlasnici "običnih" kafića i restorana.
"Nitko ne razmišlja o urušavanju hrvatskog turizma. Ugostiteljstvo je jedan od elemenata koji bi se mogao osjećati pogođenijima ovim izmjenama, ali za njih je možda više nego za i jedan drugi važno da rastu cjeloviti dohodci građana", smatra Marić.
Ministar je odgovarajući na pitanja novinara ustvrdio i da se PDV sigurno neće smanjiti u iduće dvije godine - dakle, niti 2018. a hoće li se smanjiti do kraja mandata, odgovorio je: "Sve je moguće".
Kad je riječ o struji, ističe da nisu znali za povećanje naknadne za obnovljive izvore energije, i to je utjecalo na planiranje reforme.
"Činjenica je da to nije bilo poznato, i odlučili smo riješiti taj problem na način da se ta nakanda ne osjeti na povećanju računa, odnosno da PDV na iznos cijelog računa bude manji", pojasnio je ministar.
Prvi multiplikativni efekt, koji dolazi od rasterećenja kod oporezivanja dohotka i dobiti, već u prvoj godini donio bi rast nominalnog BDP-a od najmanje 1,5 milijardi kuna, kao i najmanje 6.500 novih radnih mjesta te povratak proračunskih prihoda od najmanje 400 milijuna kuna. Drugi multiplikativni efekt, u smislu povećanja raspoloživog dohotka građana i posljedično dizanja potrošnje, kao i smanjivanjem poreznog opterećenja poduzetnika te jačanje njihove investicijske aktivnosti, rezultirat će dodatnim rastom BDP-a na razini do otprilike 2,5 milijarde kuna, otvaranja između 11 i 11,5 tisuća novih radnih mjesta, odnosno poreznim prihodima do 800 milijuna odnosno milijardu kuna.
"Ova porezna reforma u konačnici se na taj način treba gledati", ustvrdio je Marić.
Ukupni efekt ove porezne reforme za 2017. i 2018. godinu iznosi 3,3 milijardi kuna, naveo je.
Također je istaknuo da će neto gubitak proračuna zbog korekcija PDV-a u idućoj godini biti 350 milijuna kuna.
