Domoljublje vs. ekonomska računica: Turistima dajemo uvoznu hranu jer je jeftinija!

Na žalost, brojke govore kako na našim stolovima na Jadranu ipak više nudimo strane proizvode i time pomažemo španjolskom, makedonskom ili talijanskom seljaku umjesto da spašavamo hrvatsku poljoprivredu.

Pročitajte i ovo Bakterija Listeria Povlači se suhomesnati proizvod, provjerite jeste li ga kupili kobna reakcija Pojeo samo jedan zalogaj jela s piletinom i srušio se: Umro je za nekoliko dana

Pa kad razgovaramo sa našim kuharima, bez obzira na domoljublje, oni radije žele domaće namirnice jer tvrde da su i kvalitetnije. No domaća hrana je, činjenica je, i skuplja. A sezona je kratka, i svi turisti si ne mogu priuštiti skupe tanjure.

Procjene su nekih ekonomista da je u Hrvatskoj uvozni sadržaj turizma između 25 do 30 posto. To znači da za svakih 100 kuna zarađenih u turizmu oko 25 do 30 ide na uvoz, odnosno, to od našeg turizma zarade, španjolski ili talijanski
seljak.

'Kumpir je iz Dugopolja, luk iz Sinja, paprika iz Knina, a šljiva iz Muća. Nema kod mene ništa divlje, osim mene', rekao je jedan splitski trgovac. 'Iz uvoza su banana, limun, naranča, a neki imaju i nektarine. One di su sve jednake to je uvoz, a gdje su male to su naše', objasnila je prodavačica Anka Abazović. Stranci se nađu i među domaćim sirevima.

'Imate brački, imate livanjski, imate ala paški, a to je talijanski pa ga zovemo ala paški. Nema domaćeg paškog, a di su ovce više na Pagu', rekla je prodavačica Ivanka Barada. Osim na tržnici, uvozne namirnice služe se i turistima na tanjurima. 'Uvijek pitamo za hrvatsku hranu, ali ne nađemo puno toga. Puno nam nude talijansku hranu. Kažu imamo ribu i to je to', požalili su se turisti.

Kuhar Pero Smoljanović tvrdi da su sve namirnice u njegovoj kuhinji isključivo domaće. 'Nama nije bitno je li je ta rajčica 18, 16, ona nije manekenka, ona mora biti organski uzgojena, da je ta salata fina, da još ima okus naših pradjedova, luk, tikva, peršin', rekao je Pero, šef kuhinje restorana Šumica. No, takve namirnice su i skuplje.

'Puno je skuplja, reći ću vam da nekad prelazi ta cijena i 50 posto', dodao je Pero. Situacija nije takva u većini ostalih restorana i hotela, priznaju sami kuhari. 'Ja bih rekao sigurno 70 posto da je, da su namirnice stranog porijekla. Sezona je kratka, trebaju napraviti što veći profit, idu linijom manjeg otpora i kupuju ono što je najjeftinije, a to je znači uvoz', rekao je Miro Bogdanović iz saveza mediteranskih kuhara.

Dodaje da uvoznim namirnicama više pribjegavaju hoteli. No neki od njih, koji si to mogu priuštiti, promijenili su politiku, tvrde - kupuju samo domaće.

'Sve što je sezonski kupuje se od lokalnih proizvođača, od obiteljskih gospodarstava no i sami znamo da ne možemo sve namirnice na taj način kupiti, tako da ono što nemamo trenutno moramo kupovati uvozno', rekla je Danni Matijaca iz hotela Le Meridien Lav.

Onaj koji može naplatiti skuplji tanjur, ponudit će i bolje hrvatske namirnice, no u jeftinijem tanjuru nema domoljublja.