Žalosno: Turisti u Hrvatskoj jedu - uvoznu hranu!

Dva su problema. Prvi je uvoz, a drugi - slavonski proizvođači nisu dovoljno udruženi i organizirani. Teško je individualnom proizvođaču kucati od vrata do vrata restorana na Jadranu i nuditi svoje proizvode. Kada bi zajednički nastupali imali bi i veće količine za ponuditi i ujednačenu kvalitetu. Možete li zamisliti 65 milijuna obroka? To su vagoni i vagoni mesa, povrća, voća, vina. Umjesto da su stigli iz Slavonije, stigli su iz uvoza. Država to ne bi smjela više mirno promatrati.

Pročitajte i ovo Dobar znak Turisti pohrlili provesti Uskrs na hrvatskoj obali: Nije samo Dubrovnik hit destinacija ove predsezone Pomoć najpotrebnijima Dugački red ispred pučke kuhinje: "To je slika našeg svijeta"

>> Hrvatska uvezla svinjetine više nego sve zemlje Eu zajedno!

Prošetali smo pulskom tržnicom. Ima svega, osim proizvoda iz Slavonije. Nažalost, mnogi s Jadrana nikada nisu bili u Slavoniji i Baranji. Nagrađivani baranjski vinar Slavko Kalazić gotovo ništa ne uspije prodati na Jadranu. 'Dolazimo u situaciju da mi kad nudimo ugostiteljima ta vina, da jednostavno nailazimo na čuđenje. Kao da nisu čuli za Baranju', rekao je vinar Slavko Kalazić iz Baranje. Ista stvar s mesom i mesnim prerađevinama.

'20 godina imamo svoju državu. Ni jednom nismo uspjeli povezati Slavoniju s Jadranom. Zašto ne, ne znam', rekao je Stanislav Senkić, svinjogojac iz Slavonije. Povezivanje plave i zelene linije nikada nije zaživjelo. Između njih stao je uvoz. '80 posto onoga što pojedemo i nudimo našim turistima je uvozna roba i to je nešto što je neodrživo', rekao je ministar Tihomir Jakovina.

Iz floskule u djelo

Ministar najavljuje promjene. 'Na meni i kolegi Ostojiću veliki je posao da nešto što je bila dugogodišnja floskula pretvorimo u djelo', dodao je Jakovina. Za ugostitelje koji koriste domaće proizode pripremaju se subvencije. Proizvođačima se savjetuje udruživanje. 'Da bi mogli u većim količinama ponuditi svoju robu, standardne kvalitete, brendiranu', rekao je ministar. Proizvođači očekuju pomoć države upravo kod promidžbe.

'Za jednog pojedinca potrebno je jako puno truda da to vino dolje probije. Kad bi se radilo na višoj razini, na nivou države, to bi bilo puno lakše, jednostavnije', rekao je Kalazić.  Zar nije jednostavnije slavonske proizvode prodavati, primjerice, na pulskoj tržnici, nego uvoziti?

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.