DIVNA GESTA HRVATSKIH RODILJA "Može spasiti život, a mene ne košta ništa"

Sara iz Rijeke sitno broji do porođaja. Kada maleni Mateo dođe na svijet, donirat će krv iz pupkovine. "Kako općenito volim pomoći, onda zašto ne? Ako nekome može spasiti život, mene ništa ne košta, ne boli ništa", kaže Sara.

Pa je u riječkom rodilištu na godinu znalo biti i do 500 donacija. No, ove godine znatno manje, tek stotinjak.Tea Štimac, pročelnica Odjela za perinatalogiju, kaže da su razlozi bili vezani uz problem transporta iz njihovog centra u Zagreb. 

tri vijesti o kojima se priča Poziv Domagoja Mikića Ova pošast razara obitelji i uzima živote, a sve je dostupnija. Slomljeni otac: "Bili smo povezani kao prst i nokat. A onda se jedne noći nije vratio kući..." Traje potraga Razbojnik hara Trešnjevkom: U pola sata napao dvojicu muškaraca, a na meti su mu bile ove stvari Stručnjaci upozoravaju Težak slučaj trovanja: Umrla jedna osoba, nekoliko ljudi završilo s oštećenjem jetre, među njima i djeca

Tvrtka koja je obavljala taj posao prestala je s radom i nije na vrijeme obavijestila Zakladu i banku da se provede novi javni natječaj. Pauza je trajala čak 10 mjeseci. No, krajem studenog transport iz rodilišta diljem Hrvatske ponovno je omogućen.

"Odmah smo imali po tri-četiri donacije dnevno. Moram pohvaliti i Rijeku i Zadar i Koprivnicu i Split i Zadar. Svi su se već javili", kaže Sanja Mazić, voditeljica Banke krvi iz pupkovine.

Više donacija znači i više nade. "Evo upravo smo uzeli donaciju matičnih stanica kod rodilje čiji je porod izvršen carskim rezom i istom procedurom kako smo izvadili tako i vraćamo u kutiju i šaljemo u transport u zakladu", kaže Silvana Tomić, glavna sestra odjela rađaonice.

U banci se donacije obrađuju, testiraju i pohranjuju. Matične stanice iz krvi koriste se u svrhu liječenja zloćudnih bolesti.

"Poput akutne leukemije, kronične leukemije, zatajenja koštane srži ili imunodeficijencija koja se javi u ranoj dječijoj dobi", kaže Mazić.

Zahvaljujući radu Zaklade "Ana Rukavina" u deset godina spašena su čak 64 života. "Od toga 43 u Hrvatskoj oboljela, ostalo je za inozemstvo. To govori koliko nam je bio potreban nacionalni registar", kaže Marija Rukavina. A taj registar danas broji čak 53.000 upisanih darivatelja.