Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Manje poznati uskrsni običaji

Zaboravite kupovne boje, jaja bojite u mravinjaku

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Bojana jaja odnosno pisanice, šunka, bogati blagdanski stol na kojem se obavezno nađe šunka, mladi luk, hren, pinca i gomila kolača, dio su uskrsnih, svima nam poznatih, običaja. Istražili smo ne tako poznate običaje od kojih su neki izumrli, a neki se i danas poštuju, a koji se vežu uz Uskrs u različitim krajevima Hrvatske.

Prije nego što su trgovine preplavile različite boje, sličice i predlošci za pisanice, u Slavoniji su bojili jaja dušičnom kiselinom. 'Ljudi bi označili mjesta na kojima žele motiv. Ta tehnika je još poznata kao tikvičarska tehnika jer se tako bojaju tikvice, a njome su jaja bojali stanovnici Gradišta', rekla nam je Ana Wild, diplomirana etnologinja etnografskog odsjeka Muzeja Slavonije.

Pročitajte i ovo Ilustracija Rezultati ankete Gdje provodite Uskrs? Pogledajte rezultate glasanja u Dnevniku Nove TV Andrej Plenković Stigao odgovor Plenković: "Milanović je potpuno irelevantan"

Jaja bojana u mravinjaku

Još je jedna tehnika karakteristična za područje Slavonije. 'Ljudi su već obojana jaja stavljali u mravinjak; mravi su zatim hodali po jajima, a mravlja kiselina bi izgrizla boju te su na taj način po jajima ostajali razni neobični oblici', dodala je etnologinja Wild. Kako u Slavoniji Uskrs označava i početak ciklusa proljetnih radova, tako su ljudi posvećena jaja zakopavali u poljima ispod usjeva pšenice te na taj način prenosili simboliku života u usjev. 

Tko najdalje gurne jaje pobjeđuje

'U vrijeme uskrsnih blagdana djeca su se u Slavoniji tucala jajima, no manje je poznato da su jaja valjala niz ledinu. Čije je jaje najdalje dospjelo, taj je bio pobjednik i sva jaja koja su sudjelovala u igri pripadala bi njemu. Zanimljiva je činjenica da u igri s uskrsnim jajima djeca nisu smjela varati niti se koristiti uobičajenim smicalicama koja inače koriste u igrama', objasnila je Wild.

Maslinova grančica ima moć

U Istri se vjeruje da maslinova grančica posvećena na Cvjetnu nedjelju ima posebnu moć; liječi bolesne i štiti vinograde. Naime, kada bi padala tuča, maslinova grančica bi se bacala u vinograd da tuča prestane', ispričala je Mirjana Margetić iz Etnografskog muzeja Istra u Pazinu. 'S posvećenom se grančicom mela i kuća, a uz to se govorilo 'mir u kuću, nemir iz kuće'', dodala je etnologinja Margetić.

Djeca s područja Istre, a i odrasli na sam Uskrs nakon ručka igrali su igru hitanja jaja. 'Igra se sastojala u tome da se kovanicama gađaju jaja. Onaj čija se kovanica zatakne u jaje je pobjednik, a ako se kovanica ne zatakne u jaje, novac ide drugom igraču', objasnila je Margetić.

Do 150 jaja u novi dom

Djevojkama s područja Konavala koje su se udale unazad godinu dana od svojih roditelja su morale primiti između 100 i 150 jaja te uskrsni kolač u kojem je bila crvena ili plava pisanica. Jedino ako je u njihovom novom domu u zadnje vrijeme netko umro, onda je u uskrsnom kolaču bila crna pisanica. Taj dar obično prima svekrva, ili najvažnija žena u novom domu, i jaja dijeli ukućanima, djeci i susjedima, a primljeni dar simbolizira zalog za dobru budućnost.

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene