Vrdoljak poručio da 'Hrvatska raste' više ne postoji i nabrojao moguće partnere

Novoizabrani predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak u intevjuu Hini govori o IDS-u, HSLS-u, Hridi i HSS-u kao mogućim ključnim političkim partnerima, Most naziva „neprincipijelnim populistima“, s HDZ-om kakav je trenutno, kaže, ne može, a otkriva i zašto su ga Mađari pratili u vezi s arbitražom Ine i Mola te pojašnjava svoj odnos s vlasnikom Prvog plinarskog društva, osječkim milijunašem Pavlom Vujnovcem.

Pročitajte i ovo Liste predaju u ponedjeljak Vrdoljak: "HNS će na izborima okupiti Slavonski pokret. Ne pripadamo ni SDP-u niti HDZ-u, već zdravom razumu" Ekluzivno za Dnevnik Nove TV Vrdoljak: U krajnjoj liniji treba nas kazniti ako ne damo rezultat

tri vijesti o kojima se priča NEVIDLJIVA BRAĆA U šumi pronađeni dječaci za koje nitko nije znao: Nemaju dokumente ni prijatelje, a tamo ih je odveo otac INCIDENT U SPLITU Dječaci u Dalmaciji bacili vodeni balon s nadvožnjaka, ono što je uslijedilo nisu mogli ni zamisliti Ima samo jedan bubreg Noćna mora dvogodišnjaka, bori se za život nakon 150 uboda: "Koža mu je požutjela, organi su zatajili..."

Je li Vam žao što na izborima za šefa stranke niste imali protukandidata?

-Ovim izborima i generacijskom tranzicijom, kojom se priprema tim ljudi koji preuzima odgovornost za HNS, a sutra i za Hrvatsku, uveli smo inovaciju u hrvatsku politiku. Otvorili smo kandidacijski postupak prije mjesec dana i bilo tko od 44 tisuće članova mogao se kandidirati za bilo koju funkciju sa samo sto potpisa. No, kako se o generacijskoj tranziciji unutar stranke govori već nekoliko godina tako su iz same stranke dolazila rješenja o tome tko su najbolji potencijalni članovi ekipe spremne preuzeti odgovornost, koju su na kraju i Predsjedništvo i Središnji odbor predložili. Osobno sam jako ponosan na tu cijelu proceduru i stranačke kolege koje su u njoj sudjelovale, jer smo, vjerujem, svi zajedno pokazali visoku razinu političke zrelosti i odgovornosti.

Tko će biti ključni politički partneri HNS-a pod Vašim vodstvom?

HNS je stožerna stranka građanskog centra, jednako udaljena i od lijeve i od desne strane. Konkretno, kao najbliže tom centru vidim na primjer IDS, HSLS, Hrid i HSS. Potencijalnim političkim partnerima ćemo svakako prezentirati da će HNS i dalje beskompromisno braniti pravo i slobodu svakog čovjeka, a u hrvatsku politiku želimo uvesti moderno gospodarstvo, moderno obrazovanje, ali i moderno domoljublje. Sa svima onima koji nikada neće dovesti u pitanje prava i slobodu pojedinca i koji se zalažu za razumne gospodarske programe možemo sjesti za stol i razgovarati.

Pred nama su ozbiljni zadaci: isključiti populizam iz hrvatske politike, jer se pokazao skupim eksperimentom, ali i isključiti ekstremizam bilo koje vrste u hrvatskom društvu, jer nažalost svjedoci smo da ga danas ima toliko da se opet dovode u pitanje neka temeljna prava i slobode građana Hrvatske.

Stalno se spekulira s HNS-om kao mogućim partnerom HDZ-a u vladi „ako dođe do preslagivanja“?

Sada i kao predsjednik stranke mogu ponoviti da HNS s ovakvim HDZ-om i postojećom vladom neće surađivati. Ne možemo ući u Vladu ili parlamentarnu većinu koja će tolerirati da joj crnokošuljaši šetaju ulicama ili će preko nekih svojih istaknutih ljudi, na primjer potpredsjednika Sabora, u tome i sudjelovati. Mi nismo dio toga. Nećemo u Vladu koja pokušava privatizirati domoljublje ili civilno društvo. I mi smo domoljubi, s tim da svoju zemlju volimo na drugačiji, vjerujem bolji i učinkovitiji način.

U kakvim ste odnosima s šefom HDZ-a Tomislavom Karamarkom?

S predsjednikom HDZ-a nemam nikakav poseban odnos, između nas ne postoji povijest odnosa.

A s čelnikom SDP-a Zoranom Milanovićem?

Dosadašnjom suradnjom sa SDP-om, koja je rezultirala našim brojnim gradonačelnicima, dogradonačelnicima, dožupanima, možemo biti zadovoljni. Sada, kada i mi i SDP imamo novo vodstvo, možemo razgovarati o budućnosti.

Iz SDP-a su poručili kako neće podržati Anku Mrak Taritaš za zagrebačku gradonačelnicu, nego će imati svog kandidata?

Odluku smo donijeli, Anka Mrak Taritaš je najbolji kandidat za gradonačelnicu Zagreba i ona je jedini kandidat koji može pobijediti Milana Bandića. Pobijedit ćemo u Zagrebu sa ili bez SDP-a,a za njihovu odluku do izbora ima više nego dovoljno vremena.

Postoji li za Vas još koalicija 'Hrvatska raste'?

'Hrvatska raste' više ne postoji. To je bila predizborna koalicija o zajedničkom nastupu, a sada kada smo u opoziciji svaka stranka ima svoj zastupnički klub, način rada i pozicioniranja.

Koju biste ocjenu dali sadašnjoj vladi na čelu s premijerom Oreškovićem te kakvom vidite ulogu Mosta u toj vladi?

Vlada je svojom neučinkovitišću i zbunjenošću načinom upravljanja ovom zemljom uspjela dobiti dvojku od građana i ja bih se složio s tom ocjenom. Kada je pak riječ o Mostu, oni su uglavnom neprincipijelni populisti koji se uklapaju u opću sliku vlade.

Ministar poduzetništva Darko Horvat, iz HDZ-ove kvote, kaže da bi trebalo obustaviti arbitražu koja se vodi između Ine i Mola?

Ne mislim da je to stav Vlade, već pojedinca koji između ostalog i nije nadležan za energetiku. Upravo zato sam prije nekoliko dana u Saboru pitao premijera što je stav Vlade, jer se ovako zbunjuje javnost, zaposlenici Ine, a u krajnjoj liniji zbunjuju i Mol. Nakon mog pitanja čitam da ministar poduzetništva kaže da Vlada treba sjesti i razgovarati s MOL-om te da će inzistirati na tome da hrvatska strana dobije ingerencije nad upravljanjem INA-om. S bilo kakvih riječi treba hitno prijeći na djela, jer je Ina strateška nacionalna kompanija, nažalost uhvaćena u mrežu vrlo kompliciranih odnosa između Vlade i Mola i to zahvaljujući prije svega Vladama prije one čiji sam i ja b io član. Odnosi su opterećeni nerealizacijom plana i obveza iz 2003. godine koje Mol nije ispunio, sudskim procesima kao i arbitražnim procesima, koji su iznuđeni od strane Mola, obzirom da ih je MOL prvi pokrenuo. Zato što Vlada šuti i ništa ne radi, MOL realizira svoj plan pretvaranja INA-e u mrežu benzinskih postaja, zatvaranja rafinerije Sisak, srednjoročnog ne-investiranja i samim tim zatvaranja rafinerije Rijeka. Ako se to dozvoli ugasit će se dio hrvatske industrije i to zbog nečinjenja, što bi bilo kazneno djelo.

U vezi s tom arbitražom pojavili su se i medijski napisi da su Mađari pratili Vas i tadašnju predsjednicu HNS-a Vesnu Pusić? Vaš nasljednik u ministarstvu gospodarstva ministar Panenić to međutim naziva špekulacijama i 'pričama iz krimića'?

Mislim da kolega Panenić nema dovoljno informacija o tome što se događalo te je njegova izjava u najmanju ruku neoprezna. Kada se čovjek uhvati nekih vrućih krumpira, kao što su odnos s Molom, pokušaj spašavanja Ine, pokretanje eksploatacije i istraživanja nafte i plina te niz drugih projekata, onda se naravno nađe u sukobu s raznim privatnim i korporativnim interesima. Ako pri tome ne odstupiš, a ja nikad nisam odstupio od obrane državnih interesa, onda dolaziš u sukob s ljudima koji pak brane svoj osobni interes i čine sve da te diskreditiraju, kako privatno tako i politički. Takvi pokušaji nastavljaju se i danas, ali prije ili kasnije istina se uv ijek sazna.

Kako to da se nigdje ne spominje da je praćen primjerice predsjednik NO Ine Siniša Petrović blizak tadašnjem premijeru Milanoviću pa niti sam Milanović?

Informacije koje su meni bile dostupne odnosile su se na mene, pa druge detalje ne znam i ne bih mogao komentirati.

Najavljivali ste ogromne prihode za državu od nafte i plina iz Jadrana. Od toga ništa, barem do daljnjeg?

Istraživanje i eksploatacija nafte i plina nije projekt jedne Vlade, već je to projekt Republike Hrvatske i ja sam uvjeren da će se on i nastaviti. Nema razloga da to ne činimo, da pogodujemo uvoznom lobiju kada možemo dobiti investicije i proizvodnju u Hrvatskoj. Zato očekujem da premijer Orešković zajedno s ovom Vladom nastavi te projekte.

Dogodio se i promašaj s ugradnjom razdjelnika. Osjećate li se odgovornim za to s obzirom da ste inzistirali na njihovoj ugradnji?

U zadanim okolnostima to je bilo najbolje za hrvatske građane, toplinska energija nije poskupila, a počeli smo primjenjivati obvezne direktive. To što smo mi napravili je u datim uvjetima bilo najprihvatljivije rješenje, u smislu onoga što građani plaćaju. Niti jednog trenutka nisam tvrdio da razdjelnici smanjuju račune, oni su prvi i relativno najbezbolniji korak prema ne tako jednostavnoj liberalizaciji tržišta energije. Iza tih odluka stojim i danas, ali one su tek početak. Za novo vrijeme i izazove u daljnoj liberalizaciji tržišta koji su tek pred nama, dakle za 2016. i 2017. godinu, treba donijeti nove odluke.

Dio javnosti Vas povezuje s usponom Osječanina Pavla Vujnovca, vlasnika Prvog plinarskog društva. Postao je milijunaš nakon što je, iako mali distributer, Gazpromov plin počeo prodavati HEP-u i Petrokemiji?

Šire se razne glasine, o tome smo i prije u ovom razgovoru pričali, koje jednostavno nisu istina. Poslovne karijere mojih brojnih prijatelja iz djetinjstva, iz škole, s fakulteta, koji su napravili nešto u životu ne mogu se povezivati s mojim djelovanjem u politici. Nikome od njih za uspjeh nije bio potreban moj politički angažman i to je samo još jedno ružno podmetanje kojim se i mene i njih pokušava diskreditirati. Što se tiče konkretno gospodina Vujnovca, koliko znam vrata njegovom uspje&sc aron;nom poslovanju otvorio je kolega bivši ministar Đuro Popijač, otvarajući plinsko tržište. (Hina)