Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Tehnički muzej u Zagrebu

'ASTRALNI' SVEMIRAC TESLA Koliko sustav obrazovanja može naučiti iz genija najvećeg hrvatskog znanstvenika?

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Nikola Tesla je u drugoj tehnološkoj revoluciji imao možda i najznačajniju ulogu. Prva je bila kao što znamo vezana za parni stroj.

U tehničkom muzeju povodom Dana Nikole Tesle održano je predavanje o najvećem hrvatskom i svjetskom izumitelju, kojeg je vodio hrvatski akademik i redovni profesor na PMF-u dr.sc. Vladimir Paar. Tema predavanja bila je Teslin (ne)poznati prirodoslovno-znanstveni genij.

Pročitajte i ovo Nikola Tesla Imenjaci slavnog genijalca ''Ja sam Nikola Tesla'' - '' I ja sam Nikola Tesla'': ''Ako si ti Nikola Tesla, ja sam Albert Einstein'' Nikola Tesla dobio Centar u Karlovcu Otvara se interaktivni centar Jeste li ikad stali u Karlovcu? Zavirite u um Nikole Tesle, dotaknite mu prst i otkrijte kakve je probleme imao s profesorima

Nikola Tesla je u drugoj tehnološkoj revoluciji imao možda i najznačajniju ulogu. Prva je bila kao što znamo vezana za parni stroj. Treća, znanstveno-tehnološka revolucija, se dogodila u kasnijoj polovici 20. stoljeća i nju je obilježilo računalo, a dok smo mi danas na pragu četvrte znanstveno-tehnološke revolucije.

Ključan faktor tih revolucija je naravno znanje ali ne statičko, već nepredvidivo znanje, ističe prof. dr.sc. Vladimir Paar. Jedan od putokaza u pripremi te četvrte znanstveno-tehnološke revolucije je upravo Nikola Tesla i facinantno je da se Tesla pripremao upravo za tu revoluciju, koja je pred nama, kaže akademik Paar.

Tesla je bio pripremljen za to jer je pohađao najbolje škole u tadašnjem svijetu, u sklopu Habsburške monarhije, ističe Paar.

Tesla je bio svestrano obrazovan i Paar smatra da je u tome bio ključ njegove genijalnosti i izumiteljskog duha. Paar povlači paralelu s današnjim obrazovnim sustavom u nas i tvrdi da Hrvatska obrazovnom reformom srlja prema potencijalnim velikim greškama. Paar je pobornik klasične metode obrazovanja, širokog disciplinarnog spektra i općeg karaktera i kroz tu prizmu akademik Paar promatra i Nikolu Teslu kao znanstvenika i njegov izumiteljski uspjeh.

Tesla je kao čovjek ideja, inspiraciju za svoje znanstve i tehničke ideje crpio iz umjetnosti. Ideju rotacionog magnetskog polja, primjerice, dobio je citirajući poeziju, točnije Fausta, kojeg je znao napamet. Paar ističe kako je to naučio u tom klasičnom i općem obrazovnom sustavu Habsburške monarhije.

Bio je izvanredno glazbeno obrazovan i obožavao je glazbu. Obožavao je Verdija i gledao bi svaku izvedbu u New Yorku, u posebnom separeu kojeg je zakupio za sebe i prijatelje.

Paar navodi kako su u Hrvatskoj najbolji znanstvenici potekli iz klasične gimnazije te u tome vidi temelj uspješnog obrazovanja i obrazovnog sustava.

Tesla je već rano stekao intuitivno znanje

Tesla je za ljude tvrdio da su električna bića i on je maštao o tome kako dokučiti da čovjek funkcionira kao električno biće. Danas je opće poznato da mozak funkcionira poput električne mreže. Nije poznato, naglasio je Paar, je li Tesla u starijoj dobi bio svjestan da je znanost već tada to počela rasvjetljavati.

Paar ističe kako je Tesla zbog svojeg svestranog obrazovanja, dobio ne samo površinsko, već i dubinsko znanje o raznim disciplinama, ali i intuitivno znanje, koje je putem izazova u učenju, stekao u školi.

Njegovo najplodnije razdoblje, što se izuma tiče, nastalo je u periodu između 1891. do 1897. godine. Tesla je izvrsno poznavao matematiku i diferencijalne jednadžbe te Maxwellove jednadžbe, koje pokrivaju sve zakone elektrodinamike.

Tesla je vrlo rano počeo učiti elektrodinamiku i imao je izvrsnog srednjoškolskog profesora fizike u Karlovcu, a isto tako je rano ušao dubinski i u matematiku.

'Svemirac' i Znanstvenik-umjetnik

Vladimir Paar tri desetljeća sudjeluje u javnim medijima, a naročito na televiziji i radiju, na popularizaciji znanosti i uloge znanja, obrazovanja i znanosti u gospodarskom i društvenom razvoju. Sudjelovao je u brojnim televizijskim raspravama u vezi popularizacije znanosti i razvoja, i autor je nekoliko televizijskih serija iz popularizacije znanosti. Također, napisao je stotinjak novinskih članaka i dvije knjige iz popularizacije znanosti. Godinama se zalaže za značajniju ulogu javnih medija u obrazovanju i osposobljavanju javnosti za izazove budućnosti te stvaranju pozitivne društvene klime i poticanja za razvoj. Wikipedija Teslina metoda izuma posve je jedinstvena, ističe Paar i proizlazila je ravno iz njegovog uma, gdje je Tesla ne samo zamislio koncept stroja ili uređaja, već je isti posložio i pustio ga da djeluje u njegovom umu. Važno je napomenuti kako je tada bila riječ o uređajima koji uopće nisu postojali niti bili zamislivi bilo kome drugome.

Najfascinantnije u svemu tome jest da je Tesla u svojim mislima rješavao Maxwellove jednadžbe koje su objašnjavale princip rada neviđenog stroja. Dakle ono što danas rade računala, Tesla je radio u svojem mozgu, u svojoj mašti i bio iznimno uspješan u tome, naglašava akademik Paar.

Za Paara, Tesla je imao gotovo nadzemaljske sposobnosti i bio je znanstvenik-umjetnik u pravom smislu tih riječi. Njegovi izumi su imali umjetničku crtu, koju Paar dovodi direktno u vezu s njegovim obrazovanjem i opsegom istog.

Umjetnik Pero Jelisić koji je bio na predavanju napravio je svoju umjetničku viziju Tesle, koju akademik Paar sugerira kao najbolji uvid u osobnost našeg velikog izumitelja i znanstvenika. Jelisićevog Teslu Paar naziva "astralnim Teslom", duhovnim Teslom i dodaje kako gledajući skulpture Jelisićevog Tesle, promatrač stječe dojam da gleda svemirca ili u najmanju ruku osobu koja komunicira sa svemircima.

Sedam plodnih godina

Tesla je u svojih sedam godina nadahnutog znanstvenog stvaralaštva, otkrio fizikalne pojave za koje su kasnije drugi dobivali Nobelove nagrade, a njega se nije spomenulo niti u fusnotama.

Tesla je otkrio elektron (za kojeg je Nobela dobio J.J. Thompson, koji Teslu nije niti spomenuo unatoč tome što mu je prethodno podcjenjivački nazivao to isto otkriće budalaštinom), x-zrake koje su dobile naziv Roentgenske zrake po Wilhelmu Roentgenu, koji ih je otkrio kasnije i to s puno slabijim naponom i strujama nego Tesla te time i puno slabijim rezultatima (Roentgen je bio i prvi dobitnik Nobela za fiziku) te kozmičko zračenje, koje je otkrio 1897. godine (1912. godine kozmičko zračenje otkrio je njemački fizičar Victor Hess, a za isto otkriće dobio je i Nobela 1936. godine).

Tesla je vjerojatno, napominje Paar, vrlo vjerojatno napravio i prvi laser (veličine olovke), jer za to postoje mnoga pisana svjedočanstva ljudi koji su pratili njegova predavanja i pisali o tome. Tesla to nije patentirao niti objavio znanstveni rad o tome.

Svaki put kad koristimo mobitel, mi zapravo koristimo i Teslin izum, jer u svakom od njih "čuči" Tesla. Naime, svaki mikročip se sastoji od tri logička sklopa (poluvodiča) - "i", "ili", i "ne". Temeljni logičnki sklop "i" djelo je Nikole Tesle.

Teslina ideja je i sudarač čestica, napominje Paar, a on ih je prvi i konstruirao. Dvije Nobelove nagrade koje su kasnije dodijeljene za ostvarenje akceleratora čestica, nisu posvećene Tesli.

Tesla je radio i niz pokusa s plazmom, odnosno 4. agregatnim stanjem materije u kojem ne postoje atomi, jer su razbijeni. Tesla je jedan od prvih znanstvenika koji je to istraživao, no tek kasnije je to postalo intrigantno područje za znanost, a on ostao u potpunosti nepriznat na tom području, a podosta i nepoznat.

Teslin problem i veliko razočaranje

Problem kod Tesle je bio taj, što je on kao izvanredan eksperimentalni fizičar, bio desetljećima ispred teorijske i eksperimentalne fizike tog doba pa ga je malo tko mogao i slijediti.

Drugi problem je bio u tome što Tesla nije odmah po otkriću pisao znanstvene radove na tu temu i objavio ih pa su ga drugi u tome preduhitrili, iako je on imao to znanje i eksperimentalno znanje daleko prije drugih, kao i bolje rezultate.

Treći problem bio je percepcija SAD-a u tadašnjoj Europi kao zemlje kauboja i indijanaca pa se Teslu gledalo i kroz tu prizmu, odnosno odakle dolazi. Paar je povukao paralelu s današnjim vremenom na način da bi se (vjerojatno) na sličan način znanstvena zajednica odnosila prema nekom fantastičnom izumitelju, koji živi u Ugandi.

Tesla je nakon 1900. godine prestao objavljivati znanstvene radove, duboko razočaran nepravdama, no i dalje je držao predavanja koja su bila vrlo popularna.

'Da je Tesla danas živ - bio bi oduševljen'

Sve te nepravde u novije vrijeme se ispravvljaju. Tesla je dobio ipak veliku čast da se jedna temeljna mjerna jedinica zove po njemu - ona za jakost magnetskog polja.

"Da je danas živ, Tesla bi bio oduševljen", uvjeren je Paar.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene