Vlada o subvencioniranju kupnje prve nekretnine: Doznajte uvjete i najveću novost

Na početku današnje sjednice Vlade premijer je govorio o slučaju Agrokor. 

Pročitajte i ovo SDP izgubio gradsko vijeće Rijeke Obersnel za Dnevnik Nove TV: ''Gotovo svi ujedinili su se protiv SDP-ove koalicije i mene'' Gotova drama u Starom Gradu Rasplela se zavrzlama između Mihaele i Antonija

''Prva točka dnevnog reda odnosit će se na raspisivanje lokalnih izbora, a mislim da je prigoda da se osvrnemo na nekoliko krupnih događaja koji su za nama da javnosti bude jasnije što i zašto Vlada radi, s kojim ciljem. Prije svega u vezi Agrokora i zakona, želim reći da je Vlada i parlamentarna većina na ovom pitanju koje je prijetilo velikom krizom reagirala ne samo pravovremeno, učinkovito i odgovorno, već je pokazala da u ovakvoj krizi ima snage za političko vodstvo i rješavanje problema. Želim da tu poruku razumiju oni koji prate proces i da shvate da bi u nekom drugom scenariju možda danas bili u kontekstu uobičajnog stečajnog postupka koji bi prijetio ugrožavanju radnih mjesta zaposlenika koncerna, dobavljača, sve zajedno i do 200 tisuća ljudi, prijetio bi daljnim financijskim nekontroliranim lančanim procesima koji bi ugrožavali gospodarstvo. Ništa od toga neće se dogoditi zbog našeg djelovanja i to je izuzetno važno za sagledavanje procesa koji su pred nama. Danas će banke dati 80 milijuna eura Agrokoru. Ta vrsta stabilizacije i poruke pred blagdane je bila jedna od naših želja i ciljeva. Želim reći da je imenovano i provremeno vjerovničko vijeće od strane suda, a to je bio jedan od preduvjeta kako bi se moglo krenuti s dogovaranjem kredita nakon aktivacije zakona. Od povjerenika očekujem da detaljno snimi stanje i krene uz podršku odgovarajućih međunarodnih savjetnika u drugu fazu koja treba omogućiti dugoročnu održivost i poslovanja i funkcioniranja kompanije. Ovaj slučaj nije slučaj spašavanja bilo kojeg pojedinca, kompanije, to je odgovoran potez stabiliziranja ekonomije i financijskog sustava. To je jedini cilj koji vlada ima i kojim se vodi'', rekao je na početku sjednice premijer Andrej Plenković. Dodao je da će zakon idući tjedan pojasniti predstavnicima EK u Bruxellesu. 

''Mislim da smo svi suglasni da smo u prvom činu procesa napravili stabilizirajući učinak. A sada je na redu dugotrajni napor koji će osigurati pozitivno poslovanje ove kompanije'', rekao je premijer.

O Žalac i Dobroviću

Plenković se na sjednici osvrnuo na rasprave o korespodenciji između ministrice Žalac i ministra Dobrovića.

''Dali smo si rok do Uskrsa da identificiramo sva uska grla kada je riječ o apsorpciji sredstava. Ministar Dobrović nije jedini kojem je ministrica pisala. Riječ je o pismima koja iamju za cilj povećati učinkovitost svih tijela koja su uključena'', rekao je premijer.

Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović (Most) u četvrtak je opovrgnuo kašnjenje s pripremom projekata za povlačenje sredstava iz EU fondova, kao i sukob s ministricom regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijelom Žalac (HDZ) zbog povlačenja tih sredstava.

Država će subvencionirati kredit za prvu nekretninu

U saborsku je proceduru sa sjednice Vlade upućen i prijedlog zakona o subvencioniranju stambenih kredita, kojim Vlada, ističe Plenković, želi pomoći stjecanje prve nekretnine po specifičnim uvjetima osobama mlađima od 45 godina, a dodatno se odnosi i na osobe s invaliditetom i njihove obitelji.

Resorni ministar Lovro Kušćević je tome dodao da taj zakon, osim što će pomoći riješiti prvo stambeno pitanje, ima i socijalnu, pa čak i pronatalitetnu notu. Naime, pojasnio je, svaka osoba koja nije starija od 45 godina i nema u svojem vlasništvu stan ili kuću imat će pravo na ostvarenje poticaja po ovom zakonu.

To znači da će toj osobi, ako digne kredit za kupnju prvog stana ili kuće država 4 godine plaćati pola rate kredita, a ako dobije ili usvoji dijete u tom razdoblju, za svako dijete se rok produžava za dodatne 2 godine. Ukoliko u obitelji ima osoba s invaliditetom većim od 50 posto, taj se rok produžava za još jednu godinu.

Najveća je novost, naglasio je Kušćević, da je omogućena i kupnja rabljenih stanova i kuća jer ima manjih sredina gdje nema novih stanova na tržištu, pa da ne bi nužno ti ljudi selili u velike gradova „već da ostanu živjeti na svom ognjištu“.

Država će sufinancirati nekretnine vrijednosti do 1.500 eura po metru kvadratnom, odnosno u ukupnom iznosu do 100 tisuća eura

Efektivna kamatna stopa na ovaj kredit ne smije biti veća od 3,75 posto godišnje, a ugovore o subvencioniranju kredita sklapat će Agencija za prodaju nekretnina (APN), koja će Vladi jednom godišnje podnositi izvješće o provedbi zakona.

Za 2017. u proračunu je predviđeno 17,5 milijuna kuna za realizaciju ovog programa, a u projekcijama za iduće godine je predviđen iznos od po 35 milijuna kuna godišnje, zaključio je Kuščević.

Država dionicama Končara i HT-a osigurava kredit Borovu

Vlada je na sjednici u četvrtak donijela odluku kojom se omogućava da Borovo podigne novi kredit, od 46 milijuna kuna, kod HBOR-a uz dionice Končara i HT-a kao osiguranje tog kredita.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je kako se ovom odlukom zalažu dionica Končara i HT-a u vlasništvu države putem CERP-a, kako bi se HBOR-u omogućilo davanje kredita Borovu, isplata plaća i daljnje poslovanje.

"A bitno je i da se od Uprave Borova očekuje ne samo sugestije o tome kako da se restrukturira poslovanje i bude učinkovito, nego da na zajedničkim načelima pokušamo vidjeti tko bi mogao biti strateški partner za dugoročni opstanak i učinkovitost rada Borova, koji je gospodarski izrazito važan za Vukovar. I Vlada zbog tog ovako i reagira i dalje podršku", istaknuo je premijer.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić je podsjetila da je Borovo u ožujku 2015. godine od Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) dobilo kredit koji dospijeva 30. lipnja ove godine, a za taj je kredit kao osiguranje dano 60 tisuća dionica koje čine 2,33 posto temeljnog kapitala Končar Elektroindustrije.

"Borovo ne može vratiti ovaj kredit, s obzirom da je u proteklom razdoblju mogućnost uređivanja poslovanja Borova opterećivala i predstečajna nagodba, koja se u određenoj mjeri suočila s poteškoćama, a koje su u suradnji između Porezne uprave i DORH-a upravo u pravcu rješavanja", kazala je Dalić.

S obzirom na činjenicu da predstečajna nagodba ima sada svoju perspektivu razrješenja, istaknula je, moguće je predložiti HBOR-u da se postojeći kredit refinancirana novim kreditom.

Ukupna nominalna vrijednost novog kredita iznosila bi 46 milijuna kuna, od čega bi 36 milijuna kuna služilo za refinanciranje spomenutog kredita iz 2015. godine, a 10 milijuna kuna za potrebe tekuće likvidnosti.

I za osiguranje ovog kredita dat će se postojećih 2,33 posto dionica Končara, kao i 329.154 dionica koje čine 0,4 posto temeljnog kapitala HT-a, koje su u vlasništvu države putem CERP-a.

Dalić je istaknula i da se ova odluka donosi „s obzirom na važnost nastavka poslovanja i stvaranja uvjeta da se predstečajna nagodba konačno završi i nađe rješenje za stalno održivo poslovanje Borova“.

Donesena odluka o raspisivanju lokalnih izbora 21. svibnja

Vlada je na sjednici u četvrtak donijela odluku o raspisivanju lokalnih izbora za nedjelju, 21. svibnja, a stupa na snagu 20. travnja nakon čega počinju teći svi rokovi.

Izbori se raspisuju za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike, kao i za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda.

Redoviti lokalni izbori održavaju se treće nedjelje u svibnju svake četvrte godine, a posljednji su održani 19. svibnja 2013. godine.

Hrvatska koristi režim ciljane kontrole na granici, apelira da to učini i Slovenija

Plenović je uputio apel Sloveniji da, kao i Hrvatska, prijeđe sa sustavne kontrole na granicama na tzv. ciljanu kontrolu, a s obzirom na višestruke negativne efekte gužvi na granicama prouzročenih provedbom uredbe EK o pojačanoj kontroli schengenskih granica.

"Vlada je notificirala države članice EU-a i Europsku komisiju (EK) o prelasku sa sustavnog kontrola na granicama sukladno uredbi o pojačanoj kontroli schengenskih granica, na tzv. ciljanu kontrolu", rekao je Plenković na početku sjednice Vlade u četvrtak te naveo da su MUP, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova te njegov kabinet "angažirani u dijalogu i s Mađarskom i sa Slovenijom".

Jutros je, kazao je, razgovarao i sa slovenskim kolegom Mirom Cerarom te je još jednom apelirao da i Slovenija prijeđe sa sustavnog režima kontrole vozila na granici na tzv. ciljani.

Sustavna kontrola podrazumijeva skeniranje svake isprave, neovisno je li riječ o državljanima EU ili ne, a to, naravno, kazao je premijer, izaziva velike gužve i dugotrajna čekanja i na slovenskoj i na hrvatskoj granici.

Režim ciljane kontrole, na koji je prešla Hrvatska, podrazumijeva da će hrvatska granična policija kontrolirati samo ona vozila za koja se pokaže određena indikacija da je to potrebno, čime će se, dodaje premijer, ubrzati protok s hrvatske strane.

"Vjerujemo da će i Slovenija prepoznati negativne efekte u gospodarskom smislu, u smislu frustracije putnika, turista, gubljenja strpljenja i u konačnici potencijalne negativne efekte na gospodarstvo, ne samo naše. Jer mnogi od tih putnika putuju i dalje, pogotovo pred uskrsne blagdane", rekao je premijer.

Nada se da će biti pronađeno neko privremeno rješenje dok traju blagdani, a Hrvatska će, kaže, činiti sve što je u njezinoj moći da se pronađe trajno rješenje.

"Najlakše bi bilo, naravno, postati članica 'Schengena', ali to nije samo do nas. Međutim, u svim razgovorima koje ćemo obaviti nakon ovakvog iskustva poremećaja u prometnom tijeku na granici jasno je da je striktna provedba uredbe za Hrvatsku kao turističku zemlju jednostavno neodrživa", poručio je.

Te su poruke, ponovio je, artikulirali prema EK, a ponovno će to učiniti i idućih dana i tjedana u svim kontaktima. (Hina/Ma.B.)