Važeći Zakon o JPP-u donijet je 2008. godine, no zakonodavni je okvir, kaže prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić, bio nedovoljno transparentan, a provedba vrlo spora.
'U vrijeme dok Hrvatska nije imala zakon o JPP-u realizirana su 34 takva projekata u Varaždinskoj i jedan u Koprivničko-križevačkoj županiji, a nakon toga zakona nije napravljen ni jedan. Napravljeno je nekoliko objekata, ali su oni samo realizirani pod formom JPP-a i diskreditirali su sam koncept', rekao je Čačić.
>> Pogledajte lapsuse govornika na svečanoj sjednici Vlade
Prijedlog novog zakona o JPP-u treba omogućiti brže i efikasnije ugovaranje projekata.Tako se vrijeme izdavanja suglasnosti Ministarstva financija i Agencije za JPP skaćuje sa 180 dana na 30 dana. Nakon toga sve faze mogu završiti za šest do deset mjeseci, a do sada se to nije moglo ispod 18 mjeseci, kazao je Čačić.
Novina je zakona i mogućnost da se u jednom dijelu javne građevine koriste komercijalno, a omogućuje i sklapanje ugovora i na rok duži od 40 godina, ali samo ako je takav duži rok propisan posebnim zakonom.
Vlada daje još jednu mogućnost poduzetnicima koji imaju porezne dugove, a do sada nisu iskoristili mogućnost da ih reprogramiraju, da se prijave za reprogram.
Saboru su, naime, predložene dopune Zakona o mjerama naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom kojim se tim poduzetnicima daje rok od još mjesec dana (od stupanja na snagu dopuna) da podnesu prijavu za reprogram dugova (nastalih do 31. siječnja 2012.).
Kratak rok važećeg zakona i neinformiranost poduzetnika o mogućnosti reprograma doveli su do toga da se mnogi nisu javili, smatra ministar financija Slavko Linić.
>> Oporba ne podupire Vladine mjere poticanja poduzetnišva
Do sada je, naveo je, podnijeto više od 8.500 zahtjeva za reprogram poreznog duga na 36 mjeseci, a nešto više od 5.000 zahtjeva za jednokratnu otplatu duga uz otpis zateznih kamata.
U saborsku proceduru upućen je i prijedlog posebnog zakona o zabavnim i posebnim automatima za igru, a koji razlikuje dvije vrste tih automata - za zabavne igre koje ne znače i dobitak (kao što su video igrice, biljar, fliperi, pikado i sl.) i automate koji imaju manje iznose dobitaka.
Prihod od tih automata za igru i dalje ostaje prihod jedinica regionalne samouprave, odnosno županija, pri čemu će se obračunavati sto kuna mjesečno za automat za zabavne igre, a za one s kontroliranim dobitkom 600 kuna mjesečno.
Procjenjuje se da bi se prihod od tih automata, koji je prošle godine iznosio 10 milijuna kuna, već u 2013. povećao na 40 milijuna, a godinu dana kasnije na oko 75 milijuna kuna, kazao je ministar Linić. (Hina)
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
