Osobama s invaliditetom, prema prijedlogu, ostaje pravo na oslobađanje od plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta koje se plaća pri registraciji vozila. Ta su sredstva, kazao je Kalmeta, i dalje osigurana u proračunu. Riječ je o iznosu od 11 milijuna kuna.
Počela provedba
Hrvatska Vlada započela je s provedbom Programa gospodarskog oporavka i s današnje sjednice Saboru predložila da se druga stopa kriznog poreza od četiri posto na primanja iznad šest tisuća kuna ukine 1. studenoga ove godine. Vlada je, naime, s današnje sjednice Saboru uputila amandmane na konačne prijedloge zakona o izmjenama zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke, a još su dvije danas donesene odluke vezane uz Program gospodarskog oporavka kojega je početkom tjedna predstavila premijerka Jadranka Kosor.
'Od danas ćemo svaki tjedan na sjednici Vlade kao prvu točku razmatrati kako se provodi taj program', kazala je premijerka. Napomenula je da je danas svim ministrima, ali i svima drugima koji su dužni sudjelovati u provedbi programa, uputila pismo s jasno zacrtanim obvezama vezano za mjere iz programa. Premijerka je sigurna da se, ako se sve bude išlo po planu, do kraja godine može ostvariti sve planirano za ovu godinu, ali i obvezama vezano za mjere koje su dugoročne, kao i onima predviđenim do ulaska u EU. 'Ništa što možemo napraviti danas ne ostavljajmo za sutra', kazala je Kosor i svima koji su posljednjih dana pitali za rokove provedbe programa odgovorila da se oni uspostavljaju. 'Rokovi se uspostavljaju. Bilo je bitno napraviti jedan okvir', kazala je.
Napomenula je kako velik dio stručne javnosti pozdravlja program, zahvalila svima koji su sudjelovali u raspravi, te zahvalila na potpori Hrvatskoj narodnoj banci koja je procijenila da je riječ o dobrom, održivom programu. Podsjetila je da program uključuje ne samo ministarstva, već i javna poduzeća, sve koji na bilo koji način moraju slijediti odluke Vlade i da to mora biti dosljedno i kompromisno. Budući da je bilo nekih koji su željeli poručiti da ih se odluke Vlade ne tiču ili da ih ne poštuju, danas ćemo poručiti da, ako ne žele ili ne mogu, moraju otići, kazala je premijerka.
Među mjerama kojima se kreće u realizaciju programa su Vladini amandmani na konačne prijedloge zakona o izmjenama Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druga primanja, kao i zakona o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti, kojima bi se viša stopa kriznog poreza od četiri posto na primanja iznad šest tisuća kuna ukinula dva mjeseca prije roka. Tako se amandmanom na izmjene Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i ostala primanja predviđa da se viša stopa kriznog poreza ukine od 1. studenoga 2010.
Taj zakonski tekst, koji predviđa i da se prva stopa kriznog poreza od dva posto na primanja od tri do šest tisuća kuna ukine 1. srpnja ove godine, već je raspravljen u Saboru i o njemu bi se, kaže Kosor, trebalo glasovati sutra. Vlada je prihvatila i zaključak koji se odnosi na provedbu projekata HŽ Infrastrukture radi daljnje modernizacije željezničke infrastrukture te prioritetnih projekata Hrvatskih voda, odnosno na investicije u ta dva sektora, mogućnost njihova financiranja kreditima uz državna jamstva. U željeznici se time, uz već planiranih 700 milijuna kuna investicija u ovoj godini, omogućuje povećanje investicija za više od 650 milijuna kuna, kaže ministar mora, prometa i veza Božidar Kalmeta.
Riječ je o sanaciji mosta preko Save kod Jakuševca (vrijednosti 40 milijuna kuna), remontu pruge Križevci-Koprivnica (vrijednosti oko 210 milijuna kuna) te izgradnji pruge Gradec-Sveti Ivan Žabno (vrijednosti oko 360 milijuna kuna). U sektoru voda spremno je više od 150 projekata, a njihova je vrijednost više od milijardu kuna, kaže potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić. Vlada je dana odlučila da sve državne institucije koje imaju dionice tvrtki - Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje i ministarstva, u cijelosti te dionice i udjele prenesu Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP).
Ujedno bi se HFP ovlastio da upravlja, prodaje i na svaki drugi način raspolaže tim dionicama i udjelima, a to će pridonijeti ubrzanju postupaka privatizacije. Posebno se to, kako je istaknuto, odnosi na tvrtke u kojima država ima manje od 25 posto dionica, a što je također jedna od mjera iz Programa gospodarskog oporavka. (T.Š./Hina)
